Divokoza – vješti penjač

Divokoza, Rupicapra rupicapra

Divokoza (Rupicapra rupicapra) je za mnoge kraljica planinskoga krša i livada. Velikom lakoćom i elegancijom kreće se između stijena, koje su nam često nepristupačne.

Divokoza je veličine veće koze, kratkog repa, visine do 80 cm, a dužine 130 cm. Crni, vitki rogovi, gotovo okomiti nad glavom, jedino su zavijeni unatrag pri vrhu, a imaju ih i mužjak i ženka. Kratko je ljetno krzno smeđe, a zimi je deblje i sivkasto. Zime su na planinama oštre i potrebna je dobra izolacija od vjetra i hladnoće. Na leđima joj se proteže dugačka tamna pruga koja zimi ima dlaku dugačku i dvadesetak centimetara. Glava je svjetlija s tamnom prugom ispod očiju, gotovo sve do njuške. Noge su jake i čvrste, a unatoč negostoljubivu terenu mogu potrčati 50 km/h te skočiti dva metra u visinu te čak šest u daljinu.

Ljeti se hrane travama i mnogim zeljastim biljem, a zimi preživljavaju na lišajevima, mahovinama i mladicama drveća. Rado konzumiraju jake eterične trave. Aktivne su danju, a usred vrućina znaju se odmarati. Budući da žive u planinama, u kršu i planinskim travnjacima, prilagodile su se prirodnim ciklusima i ekstremima. Zimi se sele u niže krajeve, u kojima je snijeg plići te lakše mogu naći hranu. Divokoze žive u krdima u kojima ih je od 15 do 30, a predvodi ih stara iskusna koza. Krda imaju “stražare”, koji upozoravaju na opasnost udaranjem nogama i zvižducima. U krdima su ženke i mladi, a mužjaci stariji od tri godine samotni su. Ujesen, na početku sezone parenja (zvanog prsk ili prskanje) pridružuju se krdima. Studeni je sezona često žestokih borbi mužjaka za ženke, a jedan jarac može oploditi i više njih. Ženka se nakon 21 – 22 tjedna izdvoji iz krda te na miru ojari jedno, katkad dva jareta. Jarići odmah prate ženku, koja ih doji sljedećih 2 – 3 mjeseca.

Divokoza živi na području Alpa, Dinarida, Karpata, Kavkaza i Male Azije. U Hrvatskoj su bile gotovo nestale, ali su ih ponovno uselili i sada su im središta areala Biokovo i Velebit te manje na Risnjaku i Snježniku. Nedavno se znatno proširila po Velebitu.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...