Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Krasolika – invazivna i korovna vrsta

Krasolika,Erigeron annuus
Krasolika (Erigeron annuus) invazivna je i korovna vrsta.

Krasolika je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika cjevnjača (Asteraceae). Invazivna je vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Namjerno je unešena u Europu potkraj 17. stoljeća kao hortikulturna biljka. U Hrvatskoj je prvi puta zabilježena sredinom 19. stoljeća (1857.), najprije u Slavoniji i Moslavini, te se kao invazivna vrsta vrlo brzo rasprostranila.

Samoniklo raste na svijetlim i polusjenovitim staništima. Pojavljuje se na zapuštenim poljoprivrednim površinama, uz rubove putova, pruga i cesta te oko naselja. Korovna je biljka na obradivim površinama. Na šumskim krčevinama tvori teško prohodne sastojine koje sprječavaju prirodni proces pošumljavanja. Svojim prisustvom na staništu sprječava rast i razvoj zavičajnim vrstama

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Krasolika je u tlu pričvršćena snažnim vretenastim i razgranatim korijenom. Stabljika je uspravna i čvrsta, u gornjem dijelu razgranata, visine do 120 cm. Duž stabljike su naizmjenično razmješteni mekani listovi. Listovi na donjem dijelu stabljike su izduženo jajasti, pilasto urezanih rubova i nalaze se na dugim peteljkama. Listovi u gornjem dijelu stabljike su lancetasti, ušiljeni, sjedeći i plojke su cjelovitih rubova. Listovi su pokriveni rijetkim dlakama.

Krasolika,Erigeron annuus
Sitni pojedinačni cvjetovi su skupljeni u cvat glavicu. Vanjski jezičasti cvjetovi glavice su bijeli (latice), a središnji su žute boje. Krasolika cvate od lipnja do rujna. Plod je suhi nepucavac ahenij s dlakavim papusom koji je nastao iz srasle plodnice od dva plodna lista. Dlakavi papus (iz listića čaške) služi boljem rasprostranjivanju vjetrom.

Iz listova krasolike ekstrakcijom su izolirani bioaktivni derivati kafeinske kiseline. Testiranja tih izoliranih derivata pokazuju dobre antioksidativne i neuroprotektivne učinke na živčane stanice.

 

O Autorima:

Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *