Lastin rep – veliki i graciozni leptir

Lastin rep, Papilio machaon

Lastin rep (Papilio machaon) jedan je od naših najvećih i najljepših, ali i najrjeđih leptira.

Lastin rep jedan je od najvećih europskih leptira: odrasle jedinke dosežu i 7  cm. Ovog danjeg leptira doista nije teško prepoznati, sa svojim žutim prednjim i stražnjim krilima na crnosivom tijelu te s prepoznatljivim crnim šarama. Stražnja krila imaju tamnoplavu traku, a na unutarnjoj strani je jedna okruglasta, hrđavocrvena mrlju. Iz zadnjeg para krila viri kratki crni repić. Veličina i snaga lastinog repa omogućuje mu da bude izuzetno pokretljiv i brz letač te da traži hranjivi nektar sa cvjetova.

Nalazimo ga na travnjacima, uz rubove šume, čak i u naseljima. Dolazi u cijeloj Hrvatskoj,  uključujući na otocima, od nizina do visokih planina. Pojavljuje se u dvije (nekad i u tri) generacije: prva je u proljeće početkom travnja, a druga je u ljeto, odnosno početkom srpnja. Leptiri druge generacije su veći.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Kada dođe vrijeme parenja, mužjaci i ženke se skupljaju u većem broju na sunčanim mjestima, najčešće livadama ili brdskim proplancima. Oplođena ženka traži pogodnu biljku za odlaganje jaja, a lastin rep je najviše vezan za biljke iz skupine štitarke. Tako najviše polaže jaja na meke listove  divljeg peršina (Aethusa cynapium), divlje mrkve (Daucus carota) i kopara (Anthum graveolens). Dok je u proljetnom razdoblju izbor biljaka za polaganje jaja poveći, u jesen ženka odlaže jajašca na druge, u tom razdoblju svježe biljke. Jaja su kuglasta i glatka. Na početku su bijela, no nakon nekoliko dana potamne u smeđkasti ton.

  Lastin rep, Papilio machaon

Gusjenice se izlegnu nakon 8-10 dana, a hrane se domaćinskom biljkom. Mlada gusjenica je dugačka oko 5 cm. Crna je u početku i neugledna,što joj jeprirodna kamuflaža. Nakon presvlačenja postaje svjetlija s karakterističnim poprečnim crnim prugama. Na glavi imaju par žlijezda koje izlučuju neugodan miris, što je obrana od na grabežljivaca. Gusjenice žive do mjesec i pol, a onda se zakukulje i započnu preobrazbu u odraslu jedinku. Kukuljice su najčešće sivosmeđe. Kukuljice prve generacije nalazimo pri osnovi biljke, a one druge generacije na tlu. Lastin rep prezimljuje u fazi kukuljice.

Lastin rep je zaštićena vrsta, a postoji veći broj podvrsta.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...