Obični lopuh ili repuh (Petasites hybridus) česta je biljka uz bistrije i hladnije potoke i rijeke.
Lopuh je zeljasta trajnica iz porodice glavočika cjevnjača (Asteraceae), raširena Europom i dijelovima Azije. Raste u gustim skupinama i nalazimo ga uz obale potoka, rijeka ili močvara, uz izvore, na vlažnim livadama, uz rubove šuma i na vlažnim mjestima u šumama. Nalazimo ga u planinskim i brdskim područjima (šumama) Panonske Hrvatske, Gorskog kotara i Like.
Iz snažnog korijena izbija cvjetna stabljika (batva) visoka do 10 -70 cm koja nosi crvenkaste ili bijele cvjetove skupljene u grozdasti cvat. Postoje muški i ženski cvatovi i pojavljuju se prije listanja, već kasno zimi. Biljka cvate od ožujka do svibnja.Listovi su prizemni, okruglasti, srcolikog do bubrežastog oblika, s donje strane isprva dlakavi a kasnije goli, po rubu nazubljeni.
U potpunosti se razvijaju tek nakon cvatnje i narastu do 60 cm u promjer i do 1 metar u visinu. Plod je bjelkasta sjemenka dužine oko 3 mm. Obični lopuh ima određena ljekovita svojstva i koristi se za liječenje raznih kožnih bolesti, ozljeda i upala. Pripravci od lopuha pokazali su se učinkovitima u liječenju migrena i nekih alergija. Nekada se lopuh koristio i kao lijek protiv kuge.
O autoru
