Jelenak (Lucanus cervus) – rogati kukac

Jelenak (Lucanus cervus) – rogati kukac

Jedan je od najvećih kukaca jelenak, koji je dobio ime po svojim “rogovima”.

Ovaj crnosmeđi kukac pripada kornjašima, što znači da mu je gornji par krila preobražen u tvrdi oklop. Ispod su opnasta krila kojima može letjeti, iako ne brzo i akrobatski kao neke druge vrste kukaca. Odrasli jelenak težak je i dugačak i do 8 cm, pa je njegov let posebno nespretan. Lete u sumrak, a tada proizvode karakterističan zujavi zvuk. Mužjaci lete češće od ženki.

Spolovi u kukaca uobičajeno su slični, ali u jelenaka je razlika golema. Osim što su mužjaci veći, njihove su donje čeljusti vrlo proširene i nalikuju na jelenje rogove. Iako izgledaju kao moćno oružje prema drugim kukcima, mužjak njima ne može jako ugristi. Ženka s druge strane može pružiti prilično bolan ugriz, iako s mnogo manjim čeljustima. Glavna je zadaća mužjakovih “rogova” borba za ženku. Tada nastaje pravo hrvanje rogovima, slično kao i u jelena. Mužjaci se kao u ringu naguravaju i podižu, ali bez bolnih posljedica. Najgore je što se može dogoditi poraženom pad s drveta ili kojeg panja.

Jelenak, Lucanus cervus

Pobjednik dobiva pravo parenja sa ženkom koju imobilizira čeljustima “rogovima”. Najaktivniji su od kraja proljeća do sredine ljeta, kada je i vrhunac parenja. Nakon oplodnje, ona polaže jaja u stare panjeve i ostalo raspadnuto drvo uključujući trulu drvenu građu. Stoga jelenak spada u ekološku skupinu saproksilnih kornjaša. Jaja se razvijaju u mekane svijetlosmeđe ličinke. Oblika su slova C, sa šest narančastih nogu kojima mogu međusobno i komunicirati. Imaju na njima male strugače s kojima proizvode kratkotrajan zvuk frekvencije 11 kHz.

Ličinke se hrane drvetom, debljaju i u 5 – 6 godina narastu čak do 10 cm. Potom se zakukulje u nekoj većoj šupljini u drvetu i razvoj okončaju do jeseni. Međutim, ne izlaze iz drva sve do kraja idućeg proljeća. Kao odrasli kukci žive samo nekoliko mjeseci da se razmnože i pokrenu ciklus iznova. Najviše ih nalazimo u hrastovim šumama, ali i u ostalim listopadnima sa starim raspadajućim stablima za ličinke. Kako je zbog intenzivna gospodarenja šumama u kojima se izvlače takvih stabala sve manje, tako je i ova vrsta sve ugroženija.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...