Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Pčela (Apis melifera)

Pčela, Apis melifera, kukac, oprašivanje,

Pčela (Apis melifera) je među najvažnijim životinjama i za ljude i za prirodu. One nam proizvode slatki med, ali i oprašuju cvjetove mnogih biljaka.

Pčele su društveni kukci koji u prirodi žive u šupljinama drveća ili stijena, no čovjek ih je pripitomio i sagradio im košnice. U jednoj košnici na vrhuncu sezone može ih biti i do 80 000. Iako se čini da unutar košnice vlada strašan nered, pčele su vrlo organizirane. Svaka zna svoju ulogu: hraniteljice, graditeljice, čistačice, stražarice te skupljačice koje u košnicu donose nektar, pelud, propolis i vodu. Sve su one zapravo sestre, ali nisu plodne. Matica je jedina ženka u košnici koja se može razmnožavati.

Razlog je tomu što ju pčele hraniteljice cijeli život hrane matičnom mliječi, dok ostale ličinke iz kojih će se razviti radilice i trutovi matičnu mliječ dobivaju samo prva tri dana pošto se izlegu iz jajašca. Matica živi duboko u košnici i cijele sezone, koja traje od početka veljače pa do početka studenoga, polaže jajašca. Na početku i na kraju sezone u danu položi samo nekoliko jajašaca, a tijekom proljeća i ljeta na dan ih može položiti i do 2000. Iz neoplođenih jajašaca razvijaju se mužjaci zvani trutovi, a iz oplođenih se jajašaca razvijaju ženke, tj. radilice i matica.

Pčela, Apis melifera, kukac, oprašivanje,

Uloga je trutova oplodnja matice. To se događa za rojenja. Pošto je stara matica s dijelom pčela otišla iz košnice da potraži novi dom, za nekoliko se dana izleže nova matica koja tada izlazi iz košnice kako bi se parila s trutovima. Nakon parenja matica se vraća u košnicu i ondje ostaje dok se ponovno ne odluči na rojenje, što se događa obično sljedeće godine.

Pčele na glavi imaju velika ticala i složene oči. Njuh im je također vrlo razvijen. Pčele i komuniciraju, a posebice je važno prenošenje informacija o cvjetovima sa slasnim nektarom. Tada “plešu”, odnosno pokazuju drugim pčelama položaj cvjetnog polja u odnosu prema suncu. Hrane se nektarom – slatkim sokom biljaka te peludi. Nektar usišu, a pelud skupljaju na nogama te se vraćaju u košnicu kako bi ga ondje odložile. Pčele spreme nektar u saće i krilima mašu da ispari vlaga, a uz pomoć enzima nastaje gust med.

Pčela, Apis melifera, kukac, oprašivanje, pauk

Kad med sazrije, pčele saće zapečate voskom. Med je velika zaliha hrane za kasnu jesen i zimu kad nema cvijeća. Pelud prepun proteina služi za prehranu i rast mladih pčela. Pčele traže cvjetove gdje god ih ima, a ne samo na livadama. Poznati su bagremov, kestenov, livadni, suncokretov i mnogi drugi medovi. Da bi zaštitile med, ali i košnicu, pčele bodu. Na mjestu uboda nastaje oteklina koja svrbi i boli jer se iz zarivenog žalca luči otrov u ranu. Nakon uboda žalac treba što prije odstraniti da se otrov ne bi još više istisnuo. Rijetko nastaje i alergijska reakcija na otrov pčele, pa ubodena osoba može pasti u anafilaktički šok. Pošto nekoga ubode pčela ugiba jer se uz žalac pokidaju njezini unutarnji organi, pa napada samo kad osjeti da je ugrožena košnica.

Pčela, Apis melifera, kukac, oprašivanje, žeđ, voda

Sladak i hranjiv med vole mnogi organizmi, a među njima i čovjek. Ljudi su davno naučili kako pripitomiti pčele, smjestiti ih u košnice i uzimati dio vrijednog meda. Pčelarstvo je bilo poznato još u drevnom Egiptu. Danas je to vrlo razvijena gospodarska grana sa suvremenim načinom proizvodnje meda, pri čemu pčele imaju središnju ulogu kao i uvijek. Pčelari uz med proizvode i propolis, cvjetni prah, tj. pelud, pčelinji otrov, matičnu mliječ i vosak.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *