Okićen u vrijeme parenja, ćubasti gnjurac izvodi “svadbeni ples”. To je ptica jezera i močvara. Ćubasti je gnjurac vrlo elegantna ptica koja u doba gniježđenja dobiva lijep “kostim”. Ima dugi vrat, bijele obraze, crnu glavu i smeđecrveno perje vrata te stršeću perjanicu na vrhu glave. U to doba, u ožujku i travnju, viđamo ga dok...
Naša je obala krševita, no u sjevernoj Dalmaciji, od Karinskog mora do Paga, nalazimo prostrana muljevita i pješčana područja, najznačajnija uz ono na delti Neretve. To su posebna staništa koja pridonose i pejsažnoj i biološkoj raznolikosti. Muljevita i pješčana staništa u Hrvatskoj vrlo su rijetka i ugrožena, a ponajviše ih ima u Zadarskoj županiji. Sjeverozapadna...
Stari hrvatski gradić Nin oduvijek je privlačio ljubitelje starina. Još je ilirsko pleme Liburno ovdje započelo tijek povijesti još prije tri tisuće godina, a kip Grgura Ninskog, crkva Sv. Nikole i Sv. Križa samo su dio iznimno bogate kulturne baštine. Usto, mirne pješčane plaže mame kupače, a ljekoviti mulj one kojima je potrebna zdravstvena njega....
Vrlo je elegantna ptica vlastelica, koja nalazimo u močvarama, deltama i slanim lagunama. Izdaleka su uočljive njezine duge ružičaste noge i ljupko tijelo s crnim krilima na bijelom tijelu. I naziv vlastelica proizišao je iz tog dojma : “… što je vitka i otmena uzrasta, a ponosna vladanja kao neka plemkinja među pticama”, piše hrvatski...
Hrast lužnjak naše je najcjenjenije drvo nizina, a Spačva je u Hrvatskoj najveća šuma ovoga diva. Kroz šumu teče divan Bosut i druge rječice te se mjestimice stvaraju močvare. Istok Hrvatske u blizini Vinkovaca zlatna je ravnica polja pšenice i kukuruza, no jedan golem dio još se zeleni pod šumom. Na četrdeset tisuća hektara divovski...
Što je lav u savanama, morski pas u oceanima, to je štuka (Esox lucius) u slatkim vodama. Ovaj je grabežljivac strah i trepet drugim ribama. Najviše živi u stajaćim ili sporotekućim vodama u kojima ima mnogo vodenog bilja, palog drveća i ostalih mjesta za skrivanje. U Hrvatskoj ju nalazimo po jezerima, barama i sporim rijekama...
Krocanj (Myriophyllum spicatum) je vodena biljka. Zovu ga često i resa, a mnogi kupači kontinentalnih jezera ga ne vole. Krocanj, znanstvenog naziva Myriophyllum spicatum, vodena je biljka iz skupine. Početkom ljeta iz vode vire njeni neugledni, crveni cvjetići sa žutim prašnicima. Ova biljka može dosegnuti tri metra raste, raste vrlo gusto i ukorijenjena na dnu....
Mali vranac (Microcarbo pygmeus), čest na mediteranskim močvarama, najmanji je od triju vrsta vranaca u Hrvatskoj. Za razliku od velikog vranca, kljun i vrat u malog je relativno kratak, glava više okruglasta, a rep dugačak. Veličine je divlje patke. Perje mu je crnosmeđe, a glava i vrat kestenjastosmeđi za gniježđenja; inače je vrat bjelkast. U...
Siva čaplja (Ardea cinerea) jedna je od najvećih i najčešćih ptica močvarica. Siva čaplja je najveća od svih čaplji s rasponom krila od 175 do 195 cm te masom 1 – 2 kg. Hoda na dugačkim, žutim nogama. Vrat joj je dugačak, a u letu savijen. Žućkasti joj je kljun dugačak i šiljast. Perje joj je...
Jedan je od nezaobilaznih stanovnika slatkih voda barska kornjača (Emys orbicularis), no zbog njezine plahosti često nismo ni svjesni njezine prisutnosti. Nalazimo ju od prostranih nizinskih močvara, preko hladnijih sedrotvornih rijeka do primorja i nekih jadranskih otoka. Kao i ostale kornjače, prepoznajemo ju najlakše po oklopu. Cijela je crna ili tamnosmeđa sa žutim pjegama. Gornji...
