Svjetski putnik širom toplih oceana i mora, glavata želva zalazi i u Jadran te je u nas najčešća vrsta morske kornjače. Glavata želva (Caretta caretta) je morska kornjača koja nalazimo u Jadranu. Dugačka je oko 90 cm i teži 135 kg, iako su nađeni primjerci i do gotovo tri metra te 450 kg. Od opasnosti koje...
Moruzgva je jedna od najpoznatijih stanovnica Jadrana. Iako svojim nježnim pipcima podsjeća na cvijet, zapravo je otrovna životinja čiji dodir može izazvati peckanje i crvenilo kože. Saznajte sve o njezinu izgledu, staništu i zanimljivostima.
Kaukal, odnosno veliki zovoj (Calonectris diomedea) je kao i ostale cjevonosnice, ptica pučine. Gnijezdi se na izoliranim pučinskim otocima, a veći dio života provode nad morem. Kaukal je neslužbeni naziv za velikog zovoja, pticu koju ribari znaju kao nesretnu žrtvu ribolovnih alata (parangali i mreže). Onomatopejski naziv kaukal je upotrebi među lokalnim stanovništvom otoka te...
Od svih naših otoka od kopna je najudaljenija Palagruža, mala skupina otoka od kojih su najveći Velika i Mala Palagruža. Do prvoga naseljenog otoka Lastova ima čak 59 kilometara, a do Italije 52 kilometra. Otok je geološki zanimljiv, od vrlo trošne breče i pješčenjaka pa je mjestimice i opasan za prolazak ili penjanje. Na žalost,...
Među njima su naši najveći otoci Cres i Krk, ali i manji, pravi bedemi surove, ali vrlo bogate prirode. Tu nije vruće kao na jugu, a ima i više kiše, pa se susreću eumediteran i submediteran. Kvarneski otoci su i posljednje utočište bjeloglavog supa. Stisnuti između Istre i kopna, koje se brzo penje u planine...
Sa svojih osam krakova hobotnica (Octopus vulgaris) je vrstan lovac, a evolucija joj je podarila sposobnost mijenjanja boja, ali i veliku inteligenciju. Za razliku od većine drugih mekušaca, hobotnica nema čvrst oklop ili kućicu. Pripada glavonošcima (sa sipama i lignjama), jer glava joj je istodobno oslonac za stopalo te od nje polaze dugački i vrlo pokretljivi krakovi. Na...
Roneći po ravnom pjeskovitom dnu u priobalnim područjima, često nailazimo na školjku periska (Pinna nobilis). Periska je naš najveći školjkaš. U pličinama nalazimo primjerke visoke nekoliko desetaka centimetara, a u većim dubinama i prave divove dugačke do metra. Raste na dubinama 2 – 30 metara u cijelom našem obalnom pojasu, često na livadama morskih cvjetnica....
Opasna, izgledom neobična i pomalo zastrašujuća, ukusna i cijenjena mesa, škarpina je poznata i omiljena riba.
Gotovo ni jedan otok ne može se pohvaliti da ima toliko šume kao Mljet, koji pruža i ostale prirodne vrijednosti, poput jezera. Odisejev otok zbog toga je proglašen jednim od naših osam nacionalnih parkova. Pogled iz zraka najbolje pokazuje svu ljepotu Mljeta – zeleni otok usred modrine Jadranskoga mora. Najviše su pošumljene strme padine brežuljaka....
Po morskom dnu sporo puže šaren, ali otrovan vatreni crv (Hermodice curunculata). Njegov šareni životopis upotpunjuje i spektakularno parenje.
