Jedan od najizoliranijih jadranskih toka, Lastovo, skriva mnoga prirodna bogatstva. Lastovo je među najšumovitijim jadranskim otocima, a podmorje u svojim bistrim dubinama čuva ekosustave koji su među najočuvanijima na Jadranu. Lastovsko otočje je arhipelag petnaestak kilometara južno od Korčule. Najveći i središnji otok je Lastovo, no tu je još četrdesetak otoka, otočića, grebena i hridi...
Naša je obala krševita, no u sjevernoj Dalmaciji, od Karinskog mora do Paga, nalazimo prostrana muljevita i pješčana područja, najznačajnija uz ono na delti Neretve. To su posebna staništa koja pridonose i pejsažnoj i biološkoj raznolikosti. Muljevita i pješčana staništa u Hrvatskoj vrlo su rijetka i ugrožena, a ponajviše ih ima u Zadarskoj županiji. Sjeverozapadna...
Dubrovačko područje nije poznato samo po starome gradu koji je na popisu UNESCO-a i ostalim vrijednim spomenicima kulture, nego i po bogatoj prirodnoj baštini. Na samom jugu Hrvatske, u sjeni turizma te kamenih gradova i sela, priroda još vlada. Dovoljno je u predvečerje pogledati let i čuti zvižduk čiopa između kamenih kuća i crkava te...
Svjetski putnik širom toplih oceana i mora, glavata želva zalazi i u Jadran te je u nas najčešća vrsta morske kornjače. Glavata želva (Caretta caretta) je morska kornjača koja nalazimo u Jadranu. Dugačka je oko 90 cm i teži 135 kg, iako su nađeni primjerci i do gotovo tri metra te 450 kg. Od opasnosti koje...
Česta na stjenovitoj obali plitkog mora, moruzgva (Actinia equina) plijeni svojom crvenom bojom. Moruzgva je žarnjak iz skupine koralja. Za razliku od koralja, ona nije kolonijalna vrsta, već je jedan cjelobviti organizam. Kuglasta je oblika, promjera tijela do 75 mm. Površina joj je glatka i mekana, tamnocrvene boje. Ponekad je i zelena, smeđa ili narančasta. Ima...
Kaukal, odnosno veliki zovoj (Calonectris diomedea) je kao i ostale cjevonosnice, ptica pučine. Gnijezdi se na izoliranim pučinskim otocima, a veći dio života provode nad morem. Kaukal je neslužbeni naziv za velikog zovoja, pticu koju ribari znaju kao nesretnu žrtvu ribolovnih alata (parangali i mreže). Onomatopejski naziv kaukal je upotrebi među lokalnim stanovništvom otoka te...
Od svih naših otoka od kopna je najudaljenija Palagruža, mala skupina otoka od kojih su najveći Velika i Mala Palagruža. Do prvoga naseljenog otoka Lastova ima čak 59 kilometara, a do Italije 52 kilometra. Otok je geološki zanimljiv, od vrlo trošne breče i pješčenjaka pa je mjestimice i opasan za prolazak ili penjanje. Na žalost,...
Među njima su naši najveći otoci Cres i Krk, ali i manji, pravi bedemi surove, ali vrlo bogate prirode. Tu nije vruće kao na jugu, a ima i više kiše, pa se susreću eumediteran i submediteran. Kvarneski otoci su i posljednje utočište bjeloglavog supa. Stisnuti između Istre i kopna, koje se brzo penje u planine...
Sa svojih osam krakova hobotnica (Octopus vulgaris) je vrstan lovac, a evolucija joj je podarila sposobnost mijenjanja boja, ali i veliku inteligenciju. Za razliku od većine drugih mekušaca, hobotnica nema čvrst oklop ili kućicu. Pripada glavonošcima (sa sipama i lignjama), jer glava joj je istodobno oslonac za stopalo te od nje polaze dugački i vrlo pokretljivi krakovi. Na...
Roneći po ravnom pjeskovitom dnu u priobalnim područjima, često nailazimo na školjku periska (Pinna nobilis). Periska je naš najveći školjkaš. U pličinama nalazimo primjerke visoke nekoliko desetaka centimetara, a u većim dubinama i prave divove dugačke do metra. Raste na dubinama 2 – 30 metara u cijelom našem obalnom pojasu, često na livadama morskih cvjetnica....
