Sjenice su česte šumske vrste ptica, a plavetna sjenica (Parus caeruleus) je jedna od njih, ujedno i najšarenija. Lako je prepoznajemo po azurnoplavom perju na leđima i kapi na glavi. Trbuh joj je sumporasto žut s tamnom prugom, glava bijela s crnom prugom oko očiju. Plavetna sjenica je relativno mala sjenica, dugačka oko 12 cm...
Zelene žabe (Pelophylax sp.) jedne su od najbrojnijih vodozemaca uz naše kopnene vode. One su vrlo zanimljive, pogotov zbog genetskih kompleksa koje povezuju tri vrste. Večer na močvari vrhunac je velikoga koncerta. Na stotine, dapače tisuće grla zelenih žaba pjeva ljubavnu pjesmu na površini vode.No, za razliku od gatalinki ili mukača, njihovo kreketanje nije nekima...
Lukava u bajkama, lisica (Vulpes vulpes) je oprezna i teško ju možemo iznenaditi, a snalazi se i u šumi, livadi, selu, čak i u gradu, od nizina do planina.
Nema mnogo životinja koje mogu samom svojom pojavom dignuti u zrak jato gusaka i pataka. Štekavac je najveća ptica grabljivica nizinske Hrvatske.
Na planinskim travnjacima Dinare i ostalih krških planina živi žutokrug (Vipera ursini macrops), najmanja europska ljutica. To je i jedna od najrjeđih i ugroženijih zmija. Dugačak je do pedesetak centimetara, rijetko do 60 cm, a ženke su veće nego mužjaci. Kao i sve ljutice, kratka je i nabijena, mrkog pogleda. Glava joj nije tako široka...
Smeđi medvjed je najveća kopnena zvijer u Hrvatskoj i još uvijek obitava u našim šumama, gdje izaziva divljenje i strahopoštovanje.
Možda je najljupkiji stanar naših šuma srna (Capreolus capreolus), a posebice njezino lane s bijelim pjegama. Istodobno, ona je tipična lovna divljač na meti mnogih pušaka. Lako je prepoznati srnu, njezinu veliku vitku pojavu, ali manju od jelena. Kratkog je riđastocrvenoga krzna koje zimi prelazi u kestenjastosivo, dok je stražnjica bijela. Vitkim i dugim nogama...
Zec je u basnama brz, ali ne baš previše pametan. Kao simbol plodnosti, zec skakuće i skriva uskrsna jaja, što korijene vuče još iz germanske mitologije.
