Čest stanovnik naših šuma, livada i ostalih prirodnih područja, ali i vrtova, vinograda i naselja jest puž vinogradar (Helix pomatia). To je jedan od najvećih kopnenih puževa koji je nerijetko i na jelovniku nekih restorana. On je samo jedan od predstavnika puževa plućnjaka, uglavnom terestričkih vrsta (imamo i puževe prednjoškržnjake i stražnjoškržnjake koji uglavnom žive...
Šaran (Cyprinus carpio) je simbol nizinske ribe sporih i mutnih rijeka te jezera. To je najčešće lovljena i konzumirana riba. Divlji šaran izdužena je oblika s dugom repnom perajom. Može biti dugačak do najviše metar i težiti oko 30 kg. Prekriven je ljuskama na cijelom tijelu. Boja tijela prilično mu varira, ovisno o staništu, pa može...
Riječni sprudovi u lipnju ožive od crnobijelih, elegantnih ptica – crvenokljna čigra (Sterna hirundo) na gniježđenju. Na nebu ove ptice bliješte bijelom bojom, ali se iz blizine vidi da je s gornje strane svijetlo srebrnkasta. Završeci su primarnih letnih pera crni, a rep je bijel i u letu širok. Na glavi ima prepoznatljivu crnu “kapu”,...
Pčela (Apis melifera) je među najvažnijim životinjama i za ljude i za prirodu. One nam proizvode slatki med, ali i oprašuju cvjetove mnogih biljaka. Medonosne pčele su društveni kukci koji u prirodi žive u šupljinama drveća ili stijena, no čovjek ih je pripitomio i sagradio im košnice. U jednoj košnici na vrhuncu sezone može ih...
Kad se u proljeće najprije čuje lepet krila, a potom i “kukurikanje”, znamo da je u blizini fazan (Phasianus colchicus) . Ova velika i šarena vrsta nije autohtona za Hrvatsku, ali je u Europi postala sveprisutna još od Rimljana. Mužjaka fazana lako je raspoznati. To je velika ptica, dugačka do 90 cm (bez repa) i...
Kad grgeč (Perca fluviatilis) “nakostriješi” leđnu peraju, u vodi ga lako prepoznajemo. Poznat je i pod nazivima ostriž, kostriješ i bandar. Svakako su im najmarkantnija tjelesna oznaka dvije leđne peraje. Prva, veća, sastoji se od 17 do 23 tvrde bodlje, a u drugoj je 13 – 16 mekih bodlji te 1 – 2 tvrde. Te...
Gdje god ima slatke vode, gotovo ćemo uvijek naći vodenu zmiju – bjelouška (Natrix natrix). To je zmija neotrovnica. Bilo da klizi po vodi ili se provlači uz bilje, ova je zmija vrlo česta u nizinskoj Hrvatskoj, ali i u krškom dijelu uz lokve, rijeke i močvare. To je najraširenija zmija u Hrvatskoj. Prepoznajemo je prije svega...
Čvorak (Sturnus vulgaris) je na glasu kao kradljivac grožđa i voća: Ove crne ptice često znaju izvoditi letačke spektakle na nebu, a u proljeće odjekuje njihva ljubavna pjesma. Čvorci su ptice veličine kosa, ali manje izdužena tijela. Crne su boje sa zelenim do purpurnim sjajem, ali prošaranim svijetlim točkama. U proljeće se mužjaci čvorka okite...
U proljeće u plitkim močvarama odjekuju koncerti crvenog mukača, blago otrovne žabe s šarenim trbuhom.
Struganje i kuckanje, a u proljeće bubnjanje visoko u krošnji vrbe odaju pticu veliki djetlić (Dendrocopos major). To je naša najčešća vrsta djetlića. Ima crna leđa, uočljivu bijelu plohu na krilima i crveni podrepak. Glava je crnobijela, a mužjak se razlikuje od ženke crvenim zatiljkom. Let mu je izrazito valovit, s povremenim zamasima i skupljenim...
