Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) teški je bombarder među pticama i naš jedini strvinar. Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) velika je ptica – raspon mu krila doseže 240 – 280 cm te može težiti gotovo 13 kilograma. Široka krila u letu djeluju pravokutno, rep je kratak, a glava je mala u usporedbi s krilima. Na vratu i...
Siva čaplja (Ardea cinerea) jedna je od najvećih i najčešćih ptica močvarica. Siva čaplja je najveća od svih čaplji s rasponom krila od 175 do 195 cm te masom 1 – 2 kg. Hoda na dugačkim, žutim nogama. Vrat joj je dugačak, a u letu savijen. Žućkasti joj je kljun dugačak i šiljast. Perje joj je...
Vjeverica (Sciurus vulgaris) je stanar šuma i parkova, a zbog njezine je ljupkosti ljudi obožavaju. Vjeverice su u prirodi plašljive, ali u parkovima mogu biti vrlo pitome. Tada se može lako izbliza vidjeti ovaj tamnosmeđi dlakavac veličine male mačke. Šiljate je njuške, s čuperkom na ušima i kitnjastog repa. Veliki joj rep služi za balansiranje...
Dom usred zapjenjenih brzaka planinskih rječica i potoka nalazi vodenkos (Cinclus cinclus). U niskom energičnom letu kriči i dolijeće na kamen usred brzaka te maše repom gore-dolje. Podsjeća staturom na običnog kosa, ali mu je glava smećkasta s bijelim grlom i prsima. Živi u Europi i Aziji, a u Hrvatskoj ga nalazimo u Gorskome kotaru, Lici,...
Sa svojih osam krakova hobotnica (Octopus vulgaris) je vrstan lovac, a evolucija joj je podarila sposobnost mijenjanja boja, ali i veliku inteligenciju. Za razliku od većine drugih mekušaca, hobotnica nema čvrst oklop ili kućicu. Pripada glavonošcima (sa sipama i lignjama), jer glava joj je istodobno oslonac za stopalo te od nje polaze dugački i vrlo pokretljivi krakovi. Na...
Na cvjetove ne slijeću samo leptiri nego i veliki i lijepi kukac zlatna mara (Cetonia aurata). Unatoč imenu, zlatne mare najčešće su zelenkaste s metaličnim sjajem, ali mogu biti dijelom ili u cijelosti brončane, bakrenaste, plavkaste. S donje su strane bakrenaste. Boja nastaje refleksijom polariziranog svjetla od površine tijela. To su veći kukci iz skupine...
Po suhim, kamenitim i toplim predjelima mediteranskog područja provlači se spora kopnena kornjača (zvana i čančara, Testudo hermanni). Ovu vrstu nalazimo u obalnom pojasu južne i srednje Dalmacije te na nekoliko otoka. Poznata je i kao čančara. Kao i u drugih kornjača, odmah uočavamo veliki oklop koji štiti ostatak tijela. Kopnena kornjača u njega može...
Naša je najpoznatija zmija Poskok (Vipera ammodytes), ali je na najlošijem glasu i zbog mnogih netočnih mitova. Ne skače na ljude i ne juri za njima. Poskoka nije teško prepoznati po izraslini (roščiću) na vrhu glave. Može biti siv, žut, smeđ, s cik-cak linijom, snažna tijela dugačkog do metra. Glava mu je trokutasta, s okomitim...
Velik, ali vješto skriven, **cvrčak** je pravi ljetni glazbenik – njegovu "pjesmu" svi čuju, ali ga rijetko tko vidi!
U šumi katkad nalazimo goleme humke od samljevenog bilja. Na njima hodaju na stotine mrava, ali to je samo vrhunac ledenog brijega. Tu obitava šumski veliki crveni mrav (Formica rufa). To su jedni od većih mrava u Hrvatskoj, dugački od 4 do 9 mm. Žive u šumama. Crveni su do crvenosmeđi, jedino im je zadak taman....
