Guske su nam poznate iz seoskih dvorišta, ali većina ovih domaćih ptica nekad je davno pripitomljena od divlje guske. To su velike ptice, raspona krila 150 – 160 centimetara, a teže do pet kilograma. Sivog su perja, jakog, dugačkog vrata, narančastoga kljuna i svijetlocrvenih nogu. Najčešće su vezane za vodena staništa središnjeg i sjevernog dijela...
Upoznaj štuku (Esox lucius) – vrhunskog grabežljivca slatkih voda koji vlada jezerima, rijekama i močvarama Europe.
Gorska pastirica (Motacilla cinerea) je plašljiva ptica gorskih rijeka i potoka, karakteristična je po neprestanu dizanju repa. To je vitka ptica vrlo dugog, crnog repa s bijelim rubovima. Trbuh joj je svijetložut, leđa siva, a razlikuje se od drugih pastirica po bijeloj očnoj prugi. Za gniježđenja mužjak dobiva crno grlo. Često se može zamijeniti s prilično...
Divlja patka (Anas platyrhynchos) je najčešća, najpoznatija, a mnogima i najljepša patka. Ona je i predak udomaćenim vrstama pataka koje još nalazimo po seoskim dvorištima. Zelena glava mužjaka, metaličnog sjaja obrubljena na vratu bijelom ogrlicom, prepoznatljiva je izdaleka. Prsa su smeđa, a trbuh i donja strana krila svijetlosivi. Gornja je strana krila tamnosiva, s velikom plavom...
Moruzgva je jedna od najpoznatijih stanovnica Jadrana. Iako svojim nježnim pipcima podsjeća na cvijet, zapravo je otrovna životinja čiji dodir može izazvati peckanje i crvenilo kože. Saznajte sve o njezinu izgledu, staništu i zanimljivostima.
U rijetkim prilikama poslije kiša može se na planinama naići na posve crnog daždevnjaka – to je crni daždevnjak (Salamandra atra atra). To je i jedan od rijetkih vodozemaca, a naš jedini vodozemac kojemu voda nije potrebna ni u jednom životnom stadiju pa može živjeti u uvjetima bezvodnih krških planina. Crni je daždevnjak, za razliku od...
Mali vranac (Microcarbo pygmeus), čest na mediteranskim močvarama, najmanji je od triju vrsta vranaca u Hrvatskoj. Za razliku od velikog vranca, kljun i vrat u malog je relativno kratak, glava više okruglasta, a rep dugačak. Veličine je divlje patke. Perje mu je crnosmeđe, a glava i vrat kestenjastosmeđi za gniježđenja; inače je vrat bjelkast. U...
Karakteristična za dalmatinski krš, oštroglava gušterica (Dalmatolacerta oxycephala) dolazi od morske obale pa do dalmatinskih planina. Oštroglavu guštericu prepoznajemo po sivkastoj boji s plavkastim ili zelenkastim sjajem, a cijela joj koža ima mrežast uzorak. Trbuh joj je plav, a rep ima poprečne plave i crne pruge. Neke populacije na planinama i otocima mogu biti gotovo...
Riječni je rak (Astacus astacus) čest stanar naših potoka i jezera crnomorskog slijeva. U Hrvatskoj živi četiri vrste autohtonih slatkovodnih rakova. Nalazimo ga po ilovastom i šljunkovitom dnu hladnuh jezera i vodotokova, najčešće uz obalu s vodenom vegetacijom. Riječni je rak živi samo u čistim, nezagađenim vodama, pa je dobar pokazatelj “zdravlja” naših rijeka i...
Kaukal, odnosno veliki zovoj (Calonectris diomedea) je kao i ostale cjevonosnice, ptica pučine. Gnijezdi se na izoliranim pučinskim otocima, a veći dio života provode nad morem. Kaukal je neslužbeni naziv za velikog zovoja, pticu koju ribari znaju kao nesretnu žrtvu ribolovnih alata (parangali i mreže). Onomatopejski naziv kaukal je upotrebi među lokalnim stanovništvom otoka te...
