Mediteranska meduza – predivni morski stanar

Mediteranska meduza – predivni morski stanar

Ljudi se boje meduza, ali mediteranska meduza (Cotilorhyza tuberculata) ne samo što nije opasna nego je i pokazatelj čistoće mora.

To je naša velika meduza koja dosegne 35 cm u promjeru, iako je obično manja. Ujedno je to i najveća meduza u Jadranskom moru. Spada u skupinu žarnjaka, odnosno skifomeduza. Među najstarijim su životinjama na planetu, a pojavile su se u morima prije više od 600 000 milijuna godina. Meduza ima nekoliko tisuća vrsta, a stotinjak ih se smatra opasnima za ljude. Kao i ostale, smeđa je meduza građena od želatinoznog tkiva u kojem je voda od 94 do 98%. Zato i ne tonu. Anatomija je jednostavna, s jednim otvorom probavila te mrežastim živčanim sustavom.

Saznajte više o meduzama Jadranskog mora

Mediteransku meduzu neki zovu i smeđom meduzom te “jaje na oko”. Središnji je smećkasti dio izbočen, okružen žućkastosmeđim, ravnim obodom. S donje je strane osam držaka na kojima je vijenac lovki različitih dužina. Vrhovi su plavoljubičasti od simbiotskih alga. Lovke pomoću žarnih stanica omamljuju zooplankton. Dodirne li se, žarna čahura pukne i pod pritiskom od 150 bara izbacuje žarnu nit koja na svom završetku u obliku harpuna probija tkivo žrtve. Tako prenosi otrov iz žarne stanice. Ovo je jedna od najbržih poznatih reakcija u cijelome životinjskom svijetu. Iako velik organizam, smeđa meduza, nasreću, za ljude nije opasna, a njezin dodir može uzrokovati samo blago peckanje.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Dok je većina meduza ovisna o vjetru i morskim strujama, smeđa se meduza lako pokreće i sama te je dio pelagijala. Pliva izduživanjem i skraćivanjem tijela. Pritom kreće koso prema gore, a potom se pušta da tone prema dolje. Živi u otvorenoj vodi blizu obale, ponajviše radi razmnožavanja. Smeđa je meduza odvojenog spola, koji se ne razlikuje izvana. Jaja se oplođuju unutar tijela, a ličinke rastu zaštićene u majčinim naborima tijela. Kada dovoljno odrastu, pušta ih u otvorene vode u kojima zatim nađu put do dna gdje rastu kao polip. Polipi se razmnožavaju nespolno, odnosno otpuštaju sićušne ličinke klonove koje se razvijaju u meduze. To se događa u proljeće, a ciklus meduza prisutan je od ljeta do kraja jeseni.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...