Nekoć česta korovna vrsta u poljima, različak (Centaurea cyanus) je biljka osunčanih staništa, s lijepim cvjetovima.
Različak je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika cvjetnjača (Asteraceae), roda zečina (Centaurea). Nekad je, baš kao i mak, različak bio česta korovna biljka u poljima, na što upućuju i strana imena biljke (eng. Cornflower, njem. Kornblume), no danas je prorijeđen primjenom agrikulturnih mjera za suzbijanje korova (herbicidi).
Gdje raste različak?
Različak (Centaurea cyanus) samoniklo raste na livadama, međama, uz putove i živice, kao i na travnjacima uz poljoprivredne površine. Često ga možemo vidjeti kako probija između redova žitarica, posebno pšenice i raži, gdje svojim intenzivno plavim cvjetovima stvara upečatljiv kontrast zlatnom klasu.
Prirodno voli sunčan do polusunčan položaj, a najbolje uspijeva na laganim, dobro dreniranima tlima. Iako je danas rjeđi nego prije zbog intenzivne obrade zemljišta i upotrebe herbicida, različak je nekad bio simbol seoskih polja, posebno u srednjoj i istočnoj Europi.
Osim u nizinama, različak može uspijevati i u blago brdovitim krajevima, sve dok ima dovoljno svjetlosti. Otporan je na sušu, ali ne podnosi sjenovita i vlažna staništa. Zbog svoje ljepote i otpornosti, danas se sve češće sije i namjerno u prirodnim vrtovima i cvjetnim livadama, gdje privlači pčele i korisne kukce.
Kako izgleda različak?
Korijen različka je plitak. Nadzemni dio biljke izraste do 70 cm u visinu. Stabljika je uspravna, uglata i razgranata. Sivkastozeleni, sjedeći listovi poredani su naizmjenično. Oni pri dnu stabljike su rasperani, oni pri vrhu lancetasti ili linealni. Različak se ističe azurnoplavom bojom cvjetova. Na vrhovima razgranate stabljike smješteni su pojedinačni cvjetovi skupljeni u glavice promjera oko 5 cm. Duboko urezane cvjetne latice tvore zrakasti vjenčić. Andrecej se sastoji od 5 prašnika, a plodnica je građena od 2 plodna lista.
Obodni cvjetovi u cvatu su jednospolni ili sterilni, a središnji su dvospolni. U dvospolnim cvjetovima dršci prašnika srasli su u cijev oko tučka. Njuška tučka smještena je unutar cijevi. Kad kukac dotakne cvijet i prašnike, u prašničkoj niti pada turgorski tlak, te se nit skraćuje. Cijela cjevasta tvorevina nastala spajanjem prašnika se skrati, pa njuška tučka poput klipa istiskuje peludna zrnca na vrh. Kukac tada lagano pokupi pelud. To skraćivanje prašnika promjenom turgora dogodi se u nekoliko sekundi nakon podražaja tj. dodira kukca. Za vraćanje u početni položaj potrebno je nekoliko minuta.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Različak (Centaurea cyanus)Kada cvate različak?
Biljka cvate tokom čitavog ljeta, od svibnja do rujna. Cvjetove oprašuju kukci, a iz oprašenih cvjetova nastaju plodovi u obliku roški, koje imaju nastavke za rasprostranjivanje vjetrom. Različak se razmnožava pomoću sjemena i jedna biljka godišnje proizvede oko 1000 sjemenki.
Različak – ljekovita biljka
Nekada se različak upotrebljavao u ljekovite svrhe, u obliku čaja i cvjetne vodice, za pospješivanje izlučivanja tekućine te za liječenje kože i upale očnih kapaka (oblozima). Koristio se i za dobivanje plave boje. U novije vrijeme biljka se upotrebljava rijetko. U ljekovite svrhe koriste se cvjetne glavice, koje se ubiru po sunčanom i suhom vremenu i suše se u sjeni, kako bi sačuvale lijepu boju. Danas se, međutim, različak nalazi na popisu zaštićenih zavičajnih divljih svojti.
Različak – korisna biljka
Različak je dobra medonosna biljka, koja pčelama daje nektar i pelud. Radi lijepih cvjetova i cvatnje tokom čitavog ljeta, različak se uzgaja i u vrtovima i cvjetnjacima. U uzgoju nije zahtjevan jer mu odgovaraju različita tla i položaji. Uzgojeni su i brojni varijeteti različitih boja cvjetova, koji najljepše izgledaju u gustim sastojinama.
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
