Promatranje ptica vrlo je popularna aktivnost u svijetu, a sve se više razvija u Hrvatskoj.
Promatranje ptica u svijetu je razvijen vid turizma. Kada se zna da samo u Velikoj Britaniji ima preko milijun registriranih promatrača ptica, onda se zna da je potencijal veliki. Tu su još i tisuće Nijemaca, Nizozemaca i ostalih. Neki od njih prelaze cijele oceane i kontinente da bi vidjeli neku rijetku vrstu papige u Amazoni ili kljunorošca na Borneu. Birdwatcheri nisu samo ljudi koje često borave u prirodi već vrlo često i menadžeri, bankari, intelektualci koji se opuštaju u prirodi. I još je značajnije da su ptica najaktivnije u proljeće, jesen i zimu, dakle za vrijeme turističkog zatišja, onda se zna da u Hrvatskoj je potrebno razvijati promatranje ptice. Za razliku od lova, jednu životinju mogu vidjeti stotine turista.
A Hrvatska ima potencijala. Zašto? U Hrvatskoj se može vidjeti skoro 400 vrsta ptica, a gnijezdi se njih 230. Time je Hrvatska u samom europskom vrhu po raznolikosti ptica. Osim broja vrsta, zahvaljujući očuvanom staništima se kod nas mogu vidjeti neke vrlo rijetke vrste poput male čigre na dravskim sprudovima. Također, vlastelica je jedna od najugroženija ptica u Europi, a u Hrvatskoj gnijezdi samo na nekoliko lokacija kao što je Ninska laguna. Brgljezu kamenjaru i voljiću maslinaru je hrvatska obala zapadni dio rasprostranjenosti i nema ih ostatku Europe iz koje dolaze većina birdwatchera.
Tko su to promatrači ptica?
Što će razveseliti potencijalne agencije ili ugostitelje, promatrači ptica su obrazovan dio populacije, ali obično i imućan. Nije im problem proći pola svijeta da bi u svoj terenski notes upisali novu opaženu vrstu. Također, ne žale se na komarce, blato, snijeg, samo da vide ono što im je strast. Naravno, kad se zadovolji intelektualna znatiželja, promatrači ptica traže vrhunsku gastronomsku ponudu i kvalitetan smještaj, oboje ako je moguće što više tradicionalnije.
Agencije i ugostitelji oprez, birdwatcheri su vrlo ekološki osviješteni pa pazite da odvajate otpad, osvjetljavate prostorije sa štednim žaruljama.
Gdje promatrati ptice u Hrvatskoj?
Najlakše je promatrati ptice gdje se one masovno skupljaju u velikim brojevima. To su često močvare i ostale vodene površine. Tu se najbolje vide patke, čaplje, guske i ostale ptice močvarice. Najlakše je promatrati ptice u nekom od zaštićenih područja kao što su parkovi prirode, posebni rezervati… Ondje nema lova pa se ptice ne bolje toliko ljudi. Kod nas su to poplavna područja Lonjsko polje i Kopački rit koji ionako već imaju izgrađenu infrastrukturu, kako za promatranje pticama, tako i za prijevoz, smještaj i prehranu.
Vransko jezero u Dalmaciji blizu je mora pa turisti mogu s plaže brzo doći do trske i promatrati rijetke male vrance i male bijele čaplje. I suprotno, promatrači ptica mogu skočiti na plažu, kad je aktivnost ptica najmanja u podne! Vrlo su zanimljivi i ribnjaci. Na bjelovarskim i pokupskim ribnjaci se osim proizvodnje ribe može vidjeti i jata ptica močvarica. Crna mlaka pored Zagreba je i Ramsarsko područje – močvara od svjetskog značaja, a samo je pol sata udaljena od Zagreba. Delta Neretve je također Ramsarsko područje (kao još i Lonjsko polje i Kopački rit). To je izvanredno močvarno stanište gdje bi promatranje ptica bio još jedan važan resurs uz proizvodnju lubenica, mandarina i ostalih kultura te dakako klasični turizam sunce-more.
Sve su poznatija i niska, muljevito-močvarna područja sjeverozapadne Dalmacije, prije svega u Zadarskoj županiji. Na morskim žalovima se vide ćurlini, ptice koje gacaju po plitkoj vodi, mulju i pijesku. Dugačke noge i kljunovi omogućuju ima hodanje i hranjenje po tim mulju i pijesku. U skupinu ćurlina spadaju vlastelice, prutke, oštrigari, pozviždači, žalari… Najljepša mjesta za to su Uvale Plemić i Ljubač, Veliko i Malo blato te Kolansko blato na Pagu.
Na Pagu imamo i uređene osmatračnice te staze, a na informativnim tablama turisti se mogu informirati o vrijednostima faune ptica. Slične su i solane koje s zadržale osnovne prirodne karakteristike – plitka i muljevite vodene površine. Jedna od najljepših gnijezdilišta morskog kulika i vlatelice je Ninska solana sa svojim prirodnim „taložnicama“. Ondje, osim tih vrlo rijetkih ptica, mogu se vidjeti i proizvodnja morske sol.
Neke ptice ne vole društvo pa ih trebati posebno tražiti. Tetrijeb živi primjerice na velebitskim šumama i livadama i treba prijeći mnogo kilometara da ga se nađe. Slično je s manjim pticama krša poput modrokosa, vrlo atraktivne vrste južne Europe i u Hrvatskoj je prisutan samo u primorju. Na očuvanim dravskim sprudovima gnijezde se čigre, kulici i ostale riječne ptice. Na pučinskim otocima poput Lastova i Visa gnijezde se i obitavaju eleonorin sokol i sredozemni galeb, a neke od tih ptica poput kaukala i gregule često se vide s brodova kako lebde iznad mora.
Ornitološki kampovi su mjesta znanstvenog istraživanja ptica. Podižu se ornitološke mreže pomoću kojih znanstvenici hvataju ptice, prstenuju i neozlijeđene hvataju. To je prigoda izbliza vidjeti neke od ptica koje se u prirodi rijetko vide. Takvih kampova ima na primjerice Učki i Vranskom jezeru. Također, centri za prihvat ptica su pogodni. Eko centra Caput Insulae –Beli na Cresu je već sada poznat po bjeloglavim supovima.
Kada promatrati ptice?
Ptice se mogu promatrati u sva godišnja doba. U proljeće i jesen na stotine tisuća ptica leti sa sjevera na jug i obratno. Zimi se mogu vidjeti zimovalice. Kasno proljeće doba je gniježđenja i odgajanja mladunaca. U toplo doba godine je najbolje vrijeme rano jutro i kasno poslijepodne i večer. Ptice su tada najaktivnije, a i promatračima nije vruće. Jedini je problem što se moraju vrlo rano dignuti iz kreveta, ali se isplati!
Kako promatrati ptice?
Promatrati ptice nije lako jer su ptice često plašljive, a i male su. Treba im se stoga dobro približiti. Najčešće se koriste kućice za promatranje ptica u kojima se čovjek može sakriti, a opet ima dovoljno mjesta za višesatni boravak. Kućica je najčešće povišena, ali dovoljno kamuflirana u okoliš tako da je se ptice ne boje, a s vremenom se i naviknu na njih. Obično valja nabaviti terensku odjeću u slučaju kiše, vrućine, komaraca ili drugih neugodnosti iz prirode. Negdje se ptice previše ne boje ljudi pa kućica nije potrebna. U svakom slučaju, valja se dobro ponašati uz ptice – ne galamiti, uništavati okoliš, bacati smeće ili čak dirati gnijezdo ako je nadohvat ruke.
Ptice je ponekad teško vidjeti golim okom pa su potrebna optička pomagala. Mnogi imaju dalekozor koji sitne točkice pretvara prepoznatljive objekte. Promatrači ptica češće gledaju u duguljaste durbine s još većim povećanjima od dalekozora. Nemoguće je imati mirnu sliku na tako velikim povećanjima pa se durbini pričvršćuju na stative. Mnogi birdwatcheri ptice prepoznaju uz pomoć knjiga za raspoznavanje vrsta. Neki promatrači snimaju pjev ptica. Sve je popularnije i fotografiranje ptica, a za to su potrebni veliki teleobjektivi. Oprema je teška pa se fotografira ptica iz stalnih ili privremenih zaklona. To su često već postojeće osmatračnice, ali i maštovito maskirani zakloni.
Promatranje ptica u svijetu
U Europi postoji nekoliko izvrsnih lokacija za promatranje ptica. To su najčešće velika močvarna područja ili uska grla u migracijskim putovima. Poznat je Gibraltar kao nezaobilazna postaja u migraciji milijuna ptica. Donana u Španjolskoj ti Camargue u Francuskoj, Eilat u Izraelu, da spomenemo one najbliže. Tropi su dakako raj za birdwatchere.
O autoru
