Slatkovodni rakovi važan su dio ekosustava naših tekućih i stajačih voda.
Deseteronožni rakovi mogu biti mnogo veći, veličine šake, ali ne tako veliki poput neki morski srodnici.
Riječni rakovi spadaju u veće, deseteronožne rakove i narastu do 15 centimetara. Glava im je izdužena u šiljak, a pozadi je srasla s prsima u glavopršnjak. Zadak je u riječnoga raka uzak i kolutićav. Rak ima na površini čvrst oklop koji ga štiti od napadača. Oklop je krut i da bi rak rastao, mora ga odbacivati i ponovno stvarati. Pritom zna pojesti dijelove starog oklopa da bi dobio potrebne minerale. Rak je s gornje strane maslinastozelen do crn, katkad plavičast ili crvenkast, a s trbušne strane zelenosmeđ.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Na prsima je pet pari nogu koje, ozlijede li se ili otkinu, mogu ponovno narasti. Prednji par udova nosi kliješta, koja su u mužjaka veća nego u ženke. Velika su i široka, s bradavičastom, grubom površinom. Kliješta služe hvatanju plijena, manipuliranju njime, pridržavanju tijekom parenja (mužjak drži ženku), obrani i napadu. Rakovi se hrane po dnu jedući vodeno bilje, školjkaše, kukce, manje ribice, rakušce, vodozemce, ali i biljne i životinjske ostatke. Oni su važne karike hranidbenih lanaca jer se hrane sitnijim organizmima, a sami su izvor hrane drugim životinjama. Love ih vidre i ostali sisavci koji posjećuju vode, štuka i ostale grabežljive ribe, ali i ptice, primjerice čaplje. Rakovi su noćne životinje koje dan uglavnom provode skrivene. Nisu teritorijalni, ali znaju biti agresivni prema drugim rakovima kad im ponestane prostora ili u doba parenja.
U Hrvatskoj dolaze riječni (plemeniti) rak, potočni rak (rak kamenjar), bjelonogi (primorski) i uskoškari (turski ili barski) rak. Na žalost, nalazimo i invazivne vrste signalni, bodljobradi i mramorni rak.
Uskoškari rak dobro podnosi topliju vode male količine kisika muljevita dna i močvarne uvjete pa živi ponajviše u nizinskim rijekama, jezerima, estuarijima i bočatim vodama u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj, u rijekama savskog i dravskog sliva. Riječni rak s druge strane živi samo u slatkim hladnijim i bistrim vodama s dovoljno kisika. U Hrvatskoj ova vrsta dolazi u rijekama dunavskog sliva, ali je unesena i u rijeke jadranskog sliva.
Potočni rak također voli hladne vode i brze vode s brzacima na višim nadmorskim visinama, dok primorski rak voli topliju i mirniju vodu iznad 10 °C, a dolazi u krškom području Hrvatske.
Slatkovodni rakovi vole staništa s povoljnim zaklona poput stijena ili da se mogu ukopati.
O autoru
