Zmija crnokrpica je poluotrovna zmija koja živi uz vode u Hrvatskoj. Bezopasna za ljude, važna za prirodnu ravnotežu ekosustava.
Zmija crnokrpica (lat. Telescopus fallax) pripada skupini poluotrovnih zmija koje obitavaju u Hrvatskoj. Iako mnoge ljude plaši već sam pogled na zmiju, važno je znati da je crnokrpica bezopasna za čovjeka – njezin otrov nije dovoljno jak da bi nam naštetio. To je zmija krša, no često je možemo sresti i uz rijeke, jezera i močvare, gdje igra važnu ulogu u prirodnoj ravnoteži hraneći se ribama i vodozemcima.
Saznajmo više o zmijama Hrvatske!
Kako izgleda zmija crnokrpica?
Crnokrpica prosječno naraste oko 75 centimetara, no u povoljnim uvjetima može doseći i impresivnih 130 centimetara. To je vitka zmija s plosnatom, jajolikom glavom. Posebno upadaju u oči njezine vertikalne zjenice nalik mačjima, što često stvara dojam da se radi o otrovnici iz skupine ljutica (Viperidae). Međutim, iako može izgledati prijeteće, crnokrpica nije opasna za ljude i lako ju je prepoznati po specifičnim uzorcima na tijelu.
Leđna joj je strana najčešće sivkasto-smeđa s jasno vidljivom crnom mrljom na vratu te jednim nizom krupnih tamnih pjega duž leđa. Trbuh je žućkast do bjelkast, ponekad čak i ružičast, a nerijetko je prošaran nepravilnim tamnim mrljama.
Glavu krase velike ljuske, dok su leđne ljuske glatke i raspoređene u 19 redova, što joj daje sjajan i elegantan izgled. Zahvaljujući ovim karakteristikama, crnokrpicu možemo pouzdano razlikovati od pravih otrovnica našeg podneblja.
⚠️ Pažnja: Zbog tamnih pjega crnokrpica se može zamijeniti s mladim (juvenilnim) jedinkama četveroprugog kravosasa ili s tamno obojanom crvenkrpicom. Najlakše ih razlikujemo po broju redova tamnih mrlja duž leđa – crnokrpica ima jedan red, crvenkrpica dva, dok kravosasi imaju još više redova. Od ljutica se pak razlikuje po obliku glave te po tome što nema cik-cak uzorak karakterističan za ljutice.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Gdje živi crnokrpica?
U Hrvatskoj se crnokrpica pojavljuje od Istre pa sve do krajnjeg juga, obuhvaćajući cijelo obalno područje te mnoge otokе Jadrana. Najčešće obitava na nižim nadmorskim visinama, do oko 500 metara n.v.
Preferira kamenita staništa – voli se skrivati među suhozidima, starim zidovima, ruševinama i stijenama, ali i na osunčanim humcima i brdašcima. Ponekad se nastanjuje i na pjeskovitim terenima prekrivenim vegetacijom. Zbog prilagodljivosti nije rijetkost susresti je i u blizini ljudskih naselja.
Iako se ponekad može vidjeti danju, crnokrpica je pretežno noćna vrsta. Najaktivnija je u sumrak, kada kreće u lov na plijen, dok je tijekom dana aktivna uglavnom u hladnijem dijelu godine. Ako se osjeti ugroženom, zna se ponašati poput prave otrovnice – glasno sikće i pokušava ugristi napadača, iako za ljude nije opasna.
Čime se hrani crnokrpica?
Crnokrpica se hrani prvenstveno gušterima, među kojima su joj najdraži macaklini i razne vrste gušterica. Osim njih, ponekad ulovi i male zmije, sitne sisavce ili kukce, ali to je rjeđe. Upravo zbog svoje omiljene hrane često zalazi u naselja – posebno ispod javne rasvjete, gdje se gušteri okupljaju u potrazi za kukcima.
Posebnost crnokrpice je što je poluotrovna zmija. Njezini su zubi-otrovnjaci smješteni straga u gornjoj čeljusti, otprilike u razini oka. Kada zagrize plijen, ubrizga slabu količinu otrova koji u roku od nekoliko minuta paralizira sitne životinje. Taj je otrov potpuno bezopasan za čovjeka, ali crnokrpici osigurava lakše svladavanje i probavu plijena.
Razmnožavanje crnokrpice
Crnokrpica se pari u proljeće i rano ljeto, kada mužjaci aktivno traže ženke. U to doba može se vidjeti više jedinki zajedno, često spletenih u svojevrsne „mating kugle“ dok se mužjaci natječu za naklonost ženke.
Ženka polaže 10 do 15 jaja u zaklonjenim, toplim i vlažnim skrovitima – najčešće u pukotine zidova, pod kamenje, u ruševine ili ispod nakupina vegetacije. Inkubacija traje nekoliko tjedana, a mlade zmijice duge svega 15-ak centimetara izlegu se krajem ljeta.
Od prvih dana života mlade crnokrpice potpuno su samostalne – odmah love sitne guštere i kukce, a s vremenom postaju sve vještije u lovu. Odraslu veličinu postižu tek nakon nekoliko godina, a prosječni životni vijek crnokrpice u prirodi je oko 10 godina.
⭐ Zanimljivosti o crnokrpici
- Poluotrovna zmija – iako ima otrovne zube, crnokrpica je bezopasna za ljude. Njezin otrov djeluje samo na male životinje poput guštera i žaba.
- Glumac među zmijama – kada se osjeti ugroženo, zna siktati, udarati glavom i pokušavati ugristi, oponašajući ponašanje otrovnica.
- Pravi majstor bijega – odličan je penjač i plivač, pa je često možemo vidjeti kako vješto klizi po suhozidima ili pliva u potrazi za plijenom.
- Susret s ljudima – često boravi u blizini kuća, osobito pod javnom rasvjetom, jer se tamo skupljaju macaklini – njezina omiljena hrana.
- Sličnost s otrovnicama – zbog boje i uzorka ljudi je ponekad zamijene s poskokom ili drugim ljuticama, no razlikuje se po tome što nema cik-cak uzorak i ima glatko tijelo.
- Dio kulturnog krajolika – u dalmatinskim selima često se može čuti kako stariji govore da je crnokrpica „čuvarica suhozida“, jer ondje lovi guštere i kukce.
O autoru
