Mala čigra (Sterna albifrons) rijetka je gnjezdarica naših rijeka i jadranske obale. Zbog svoje vezanosti za riječne sprudove, postala je simbol Drave.
Mala čigra (Sterna albifrons) je ptica uskog tijela, šiljatih krila i duboko usječenim repom. Žuti kljun i noge, te njena veličina čine ovu vrstu nezamjenjivom s ostalim vrstama čigri. Hrani se sitnom ribom, račićima, kukcima i mekušcima. Lovi samostalno ili u manjim grupama pri čemu hvata plijen zaranjajući u vodu s 3-10 metara visine. Gnijezdi pojedinačno ili u manjim kolonijama, često s drugim vrstama čigri, na šljunčanim ili pješčanim sprudovima duž obale i rijeka.
Može se naći duž morskih obala, te duž rijeka, šljunčara i akumulacija, na mjestima gdje ima šljunčanih otoka i sprudova. Rasprostranjena je u Europi, Aziji, Africi i Australiji, no populacije su vro fragmentirane I ptica je rijetka. Europske populacije su selice koje zimuju u zapadnoj i južnoj Africi.
Mala čigra je jedna od najrjeđih gnjezdarica Hrvatske. Na rijekama gnijezdi jedino na Dravi u Koprivničko-križevačkoj županiji, između 230-190 rkm, a ukupna gnijezdeća populacija u najboljim godinama nije veća od 14 parova (prosječno gnijezdi od 4-7 parova). Na moru živi ostatak naše populacije.
Mala čigra postala je simbol rezervata biosfere Mura Drava Dunav. Za razliku od svojeg većeg srodnika crvenokljune čigre, mala čigra odbija gnijezditi na umjetnim platformama i isključivo je vezana za prirodnu rijeku.
O autoru
