Foto: Boris Lauš
Blavor je čest uz našu obalu. Često vidimo ove beznoge guštere oko naših domova, a podsjećaju na zmije.
Kao i sljepić, blavor (Pseudopus apus) je robustan gušter bez nogu, pa izgleda poput zmije. Od njih se razlikuje po slobodnom očnom kapku, “tupljoj” glavi, jasno izraženom bubnjiću te repu koji je mnogo dulji od tijela, a u zmija je obrnuto. Naraste do najviše 145 cm. Najčešće je jednoliko smeđ ili žućkastosmeđ, a s godinama postaje tamniji iako mu glava može ostati dosta svijetla. Mladi su blavori sivi i s jasno izraženim tamnim šarama te ne nalikuju na roditelje pa ih ljudi često zamjenjuju za zmije.
Pogledajte ostale vrste guštera u Hrvatskoj
Blavore nalazimo u različitim staništima, od livada i kamenjara s nešto grmovite vegetacije, makije, na suhozidima, u vrtovima i naseljima. Često ih znamo iznenaditi na sunčanju i tada nespretno i bučno bježe u grmlje. Love veće beskralježnjake, povremeno i male sisavce, ptice, gmazove, jaja, vodozemce … Ipak, najviše vole puževe čiju kućicu mogu drobiti svojim jakim čeljustima, a sluzi se rješavaju trljanjem vrha njuške po zemlji. Aktivni su danju, iako u toplijem dijelu godine izbjegavaju vruće sate. Često znaju biti aktivni i u sumrak te poslije kiše.
S ostalim gušterima dijele sposobnost odbacivanja repa pri opasnosti i mogu njime privući pozornost grabežljivca dok oni sami bježe, ali mnogo rjeđe nego druge vrste. Rep se tad raspada u nekoliko dijelova. Umjesto repa naraste mu tek mali batrljak. Ženka u kasno proljeće nosi 6 – 10 jaja mekane ovojnice koje često i čuva. Neobično za guštere, ona može izleći i žive mlade, ali tada ih odmah napušta.
Blavora je česta vrsta na cijelom obalnom pojasu i na većini naših većih otoka.
O autoru
