Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) – ptica planinskih stjenovitih područja Hrvatske, poznata po svojoj ljepoti i brzom trku uzbrdo.
Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) je planinska ptica iz porodice fazanki (Phasianidae), koja nastanjuje kamenjare i strme padine Dinarida. Prepoznajemo je po elegantnom izgledu, pepeljastosivom perju i crvenom kljunu. Brza i okretna, više voli trčati nego letjeti, vješto se skrivajući među kamenjem i niskim raslinjem. U Hrvatskoj je simbol divlje planinske prirode, a njezino prisustvo svjedoči o očuvanom i mirnom okolišu bez prevelikog ljudskog uznemiravanja.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Gdje živi jarebica kamenjarka?
Jarebica kamenjarka je srednje velika ptica iz porodice fazanki, zbijenog i okruglastog tijela, mase do oko 600 grama. Ima kratka, ali snažna krila i duže crvene noge prilagođene trčanju po kamenjarima.
Perje joj je vrlo prepoznatljivo i skladno obojeno: leđa su svijetlosmeđa, prsa sivkasta, a trbuh žućkast s nizom nepravilnih crnih šara. Na bokovima se ističu poprečne crne, bijele i smeđe pruge, dok su vrhovi krila tamni, a podrepna pera crvenkasta.
Najupadljiviji dio je bijeli vrat, obrubljen debelom crnom prugom koja se proteže od čela preko obraza i grla te se zatvara u prsten – poput elegantne ogrlice. Crveni kljun, lagano savijen prema dolje, i crvene noge daju joj dodatnu izražajnost. Oči su joj tamne s crvenim prstenom, što još više naglašava njezin živahan i oprezan pogled.
I mužjak i ženka izgledaju slično, no mužjak je obično nešto krupniji i ima izraženiji trbuh te ponekad spore (male ostruge) na nogama.
Gdje živi jarebica kamenjarka?
Ova jarebica voli otvorene prostore kamenjara, ispresijecane grmljem i drvećem. Dolazi i na pašnjacima te makiji. Jede izdanke biljaka, sjemenke, bobice, ali i kukce, ponajviše ljeti. Kao i druge kokoške, uglavnom korača na tlu, skrivajući se najčešće u vegetaciji. Zatreba li, može potrčati, ali i bučno i brzo preletjeti kratke udaljenosti.
Nalazimo je u Hrvatskom primorju i cijeloj Dalmaciji, na obali, otocima i u zaleđu. Dolazi od razine mora do planinskih predjela.
🌿 Čime se hrani jarebica kamenjarka?
Jarebica kamenjarka je svaštojed, ali u prirodi se pretežno hrani biljnom hranom. Ljeti i u proljeće jede sjemenke, travke, bobice, lišće i izdanke raznih planinskih biljaka. Posebno voli sjeme trava i mahunarki, ali i mlade pupoljke i cvjetove koji su bogati hranjivim tvarima.
U razdoblju podizanja mladunaca njezina prehrana postaje bogatija životinjskim bjelančevinama – tada sakuplja kukce, gusjenice, mrave i ličinke koje su nužne za brzi rast mladih ptica. Kako mladunci odrastaju, sve se više okreću biljkama, pa cijela obitelj postaje pretežno biljojedna.
Hranu traži na tlu, trčeći između kamenja i niskog raslinja. Zahvaljujući oštrinu vida i brzini reakcije, uspješno pronalazi sitne kukce ili zrna čak i u suhom i škrtom krajoliku. U područjima gdje vlada suša, često posjećuje vlažnije doline i rubove planinskih potoka.
Razmnožavanje jarebice kamenjarke
Sezona parenja jarebice kamenjarke započinje krajem ožujka, kada se mužjak i ženka povezuju u monogamne parove. U to doba mužjak postaje vrlo glasovit i zaštitnički nastrojen, često se oglašava karakterističnim „čuk-čuk” glasom i širi krila kako bi obilježio teritorij.
Ženka u travnju ili svibnju pravi neugledno, ali dobro skriveno gnijezdo među kamenjem, u travi ili pod grmom, uvijek na mjestu s dobrim pregledom okolice. Gnijezdo oblaže suhim travkama i perjem, a u njega snese od 10 do čak 16 jaja žućkastosmeđe boje s tamnim pjegicama.
Na jajima sjedi sama ženka oko tri do četiri tjedna (do 24 dana), dok mužjak stražari u blizini i upozorava na opasnost. Ako se približi grabežljivac, ženka će se praviti ranjenom i udaljavati od gnijezda, odvlačeći pažnju napadača.
Mladunci se izlegu potpuno obrasli paperjem i već nakon nekoliko sati prate majku po terenu. Ubrzo mogu trčati i sami tražiti hranu, no majka ih još dugo pazi i grije pod krilima tijekom hladnijih noći. Do kraja ljeta mladi postaju samostalni i u jesen se okupljaju u manje skupine koje zajednički traže hranu po kamenjarima.
🎯 Lovni status jarebice kamenjarke
Jarebica kamenjarka u Hrvatskoj ima status lovne divljači, ali je njezina brojnost ograničena i ovisna o stanju staništa. Lovna sezona otvorena je od 1. studenoga do 15. siječnja, kada je dopušten strogo kontrolirani odstrel u područjima gdje su populacije stabilne.
Zbog sve manjeg broja prirodnih staništa, intenzivne ispaše i uznemiravanja, u mnogim planinskim krajevima kamenjarka postaje rijetka i lokalno ugrožena vrsta. Zato se u posljednjim desetljećima naglašava važnost održivog lovstva i zaštite planinskih ekosustava u kojima obitava.
Uz autohtonu jarebicu kamenjarku (Alectoris graeca), u Hrvatskoj se može pronaći i jarebica čukar (Alectoris chukar), vrsta koju su unijeli lovci radi uzgoja i lova. Čukar nije autohtona vrsta, ali se uspješno prilagodio u dalmatinskom priobalju i na pojedinim otocima. Prepoznaje se po manje izraženim bojama i nešto svjetlijem perju, ali na prvi pogled vrlo sliči našoj kamenjarki.
O autoru
