Pupavac (Upupa epops) je ptica s velikom kukmom i zanimljivim nazivom.
Pupavac se prepoznaje po svojem valovitom, propadajućem letu s velikim, širokim i zaobljenim krilima. Unatoč tomu, vrlo je brz i pojavi se u trenu. Kad sleti na neku granu, uzdigne svoju veliku kukmu na glavi. Na vrhovima je crna, a ostatak je smeđoružičast kao i glava te prsa i trbuh. Krila i rep su crnobijeli. Često se znaju sunčati tako da čučnu, rašire noge i krila, zabace glavu i kljun te ih upere prema nebu. Na glavi pupavca strši dug kljun, savijen prema dolje. Njime ubada u zemlju ili lišće pa hvata kukce i njihove ličinke. Tako loveći hoda po tlu i hvata većinu plijena. Katkad će uloviti male gmazove ili žabe koje ubija udaranjem u kamen. Katkad će u zraku zalepršati za letećim kukcem.
Za hranjenje su mu potrebne otvorenije površine s raštrkanim grmljem, ali u staništu mora biti i drveća, velikih stijena, čak i ljudskih građevina za gniježđenje. Mužjak i ženka zajedno su samo jednu sezonu, a u doba gniježđenja vrlo su teritorijalni i na silu će udaljiti suparnika. Svoj posjed oglašavaju karakterističnim glasanjem po kojemu su i dobili ime. Gnijezdo je duplja u drvetu, pukotina stijene ili građevine, s uskim ulazom. Ženka polaže 5 – 8 jaja i na njima leži 2 – 3 tjedna. Mladunce hrane oba roditelja. U to je doba u gnijezdu popriličan smrad jer mladunci luče smrdljiv sekret, što služi odvraćanju grabljivica. Gnijezdi se u gotovo cijeloj Hrvatskoj, a zadržava u nas od ožujka do rujna. Češći i brojniji je u Dalmaciji, a u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve je rjeđi i rjeđi.
O autoru
