Istočnjačka kozja brada (Tragopogon pratensis L. ssp. orientalis) dvogodišnja je zeljasta biljka iz porodice glavočika jezičnjača (Cichoriaceae).
Samoniklo raste po vlažnim i suhim livadama te uz nasipe, potoke i putove. Na našim prostorima, iako rijetko, pojavljuje se još jedna podvrsta – Tragopogon pratensis L. ssp pratensis. Podvrste se mogu međusobno razmnožavati.
Kozja brada ima dobro razvijen vretenasti mesnati korijen koji je izvana smeđi, a iznutra bijeli. U prvoj godini iz sjemenke se razvijaju samo korijen i listovi u rozeti. Vretenasti korijen skladišti organske tvari za sljedeću vegetacijsku sezonu. Druge vegetacijske sezone iz korijena izrasta zeljasta stabljika, uspravna i nerazgranata, visoka do 70 cm, koja nosi listove i cvjetove. Listovi su naizmjenični, bez peteljki. Donji listovi su duži u odnosu na gornje. Listovi pri vrhu stabljike su uspravni. Plojke listova su linearno lancetaste, šiljastih vrhova, pri osnovi trbušasto proširene.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Na vršku stabljike smješten je žuti cvat u obliku glavice koja je maksimalno otvorena za sunčanog vremena. Glavica se zatvara tijekom kiše kako bi se zaštitili unutrašnji dijelovi cvijeta. Pojedinačni cvjetovi su dvospolni, jezičastog oblika. Na vrhu su jezičci suženi i višestruko plitko urezani. Cvatnja traje od travnja do kolovoza, a cvjetove oprašuju kukci. Iz oplođenih pojedinačnih cvjetova nastaje suhi plod roška. Sjemenke imaju nastavke u obliku padobrana za lakše rasprostranjivanje vjetrom. Biljka se razmnožava isključivo sjemenkama.
Nekada su ljudi vrste roda Tragopogon uzgajali zbog jestivog mesnatog korijena koji je naročito bogat inulinom. Korijen kozje brade iz uzgoja još i danas je moguće kupiti na tržnicama nekih država poput Njemačke i Nizozemske. Prokuhani korijen se poslužuje kao prilog. Kozja brada je na popisu medonosnih biljaka jer daje puno nektara i peluda za pčele. Zbog lijepog cvijeta uzgaja se i kao hortikulturna vrsta.
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
