Lipljen (Thymallus thymallus)

Lipljen (Thymallus thymallus)

Foto: Marrabbio

Lipljen (Thymallus thymallus) tipična je vrsta hladnih voda, a dolazi nešto nizvodnije od pastrve. Ubraja se u najelegantnije i najljepše slatkovodne ribe.

Vitko mu je tijelo bočno spljošteno, a leđa izbočena. Za razliku od pastrve, ima veliku i šarenu leđnu peraju sa 3 – 4 reda krupnih crvenih i ljubičastih pjega. Donje su peraje pepeljaste, s blijedocrvenim i ljubičastim preljevom na vrhu. Repna je peraja crvenkastobakrena, a masna je siva s crvenim preljevom. Glava je manja i sa sitnim ustima. Leđa su mu zelenkasta, bokovi sivkasti, a trbuh srebrnastocrven. Na leđima su posijane tamne točke, a na bokovima uz njih i pruge. Ljuske su male. Prosječno naraste 25 – 30 cm i teži do 1 kg, iako zna dosegnuti i 60 cm te gotovo 7 kg.

Lipljen živi u hladnim i brzim vodama s mnogo otopljenoga kisika, iznad pjeskovita ili šljunkovita dna. Ne zalazi tako visoko kao pastrva, ali se zna spustiti i daleko u nizinu. Za razliku od pastrve, voli mirniji, manje bujičav i relativno veći tok. U Hrvatskoj ga stoga nalazimo u Savi, Kupi, Uni, Dravi, Muri, Cetini i Neretvi te u manjim potocima.

Hrani se vodenim beskralježnjacima, ponajviše kukcima. Hvata i mušice koje padaju ili samo dodiruju vodenu površinu u letu. U djeliću sekunde izleti sa dna i zgrabi je. No za razliku od drugih riba, ova nikad ne proguta odmah uhvaćenu mušicu, već je osjetljivim usnama i nepcima prvo kuša, pa ako nije ukusna, jednostavno ju ispljune. Lipljeni su spolno zreli u 3. ili 4. godini života. U vrijeme mrijesta boje postaju intenzivnije, a mužjaku se poveća leđna peraja. Mrijesti se potkraj ožujka i na početku travnja iznad pjeskovitog dna. Iskopa rupu te u nju polaže jaja koja potom prekrije natrag pijeskom.

Lipljena vole ribolovci mušičari. Oprezniji je od pastrve, pa teško postaje plijen ribolovaca početnika. Veoma je borben kad se nađe na udici.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...