Become a Patron!
Priroda Hrvatske

JADRANSKE MEDUZE

meduze, more,jadransko, pelagijal, Mediteranska meduza, Cotylorhiza tuberculata

Meduze su vrlo zanimljivi stanari naših mora. Mnoge ih se bojimo, no zapanjuju svojim načinom života.

Tekst i fotografije: Marinko Babić

 

Te drevne životinje lebde svjetskim morima već više od 500 milijuna godina. Naziv su dobile po priči iz grčke mitologije o Meduzi, jednoj od tri Gorgone, krilate sestre-aveti, kćerke Forkisove. Meduza je bila vrlo lijepa, dok se nije zamjerila božici Ateni koja je njenu do tada prekrasnu kosu pretvorila u zmije otrovnice.

Meduze su slobodno plivajući žarnjaci (Cnidaria) zrakasto simetrična tijela u obliku klobuka, zvona ili kišobrana. To su spolni oblici nespolnih polipa koji žive sesilno, pričvršćeni za podlogu. Tijelo im se sastoji od želatinozne tvari s velikim udjelom vode (do 99%). Na rubu zvona nalazi se veći ili manji broj lovki, između kojih su smješteni mali mjehurasti osjetni organi (za svjetlo i ravnotežu). Usta su im u sredini, s donje strane zvona, na kraćem ili duljem dršku. Živčani sustav im je slabo razvijen. U klobuku se nalazi i sustav mišića čijim stezanjem se istiskuje voda i tako se pokreće kroz vodu.

meduze, more,jadransko, pelagijal

Hrane se planktonom i sitnim morskim životinjama koje hvataju svojim lovkama opremljenim žarnim stanicama. Ove stanice sadrže karakteristične organele – žarnice, koje su u stvari kapsule sa okidačem, oprugom i bodežićem na vrhu. Prilikom mehaničkog ili kemijskog podražaja, žarnica se aktivira,  bodežić se zabija i ubrizga neurotoksin u ciljani organizam i paralizira ga. No i meduze imaju svoje prirodne neprijatelje, rado ih jedu neke vrste riba i morskih kornjača, a zabilježen je i kanibalizam.

Meduze koje pripadaju razredu režnjaka (Scyphoza) nazivamo skifomeduzama, a meduze iz razreda obrubnjaka (Hydrozoa) nazivamo hidromeduzama.

 

Režnjaci

Režnjaci (Scyphoza) su razred žarnjaka (Cnidaria) koji kraće vrijeme provode u obliku polipa (nespolni, sjedilački stadij), a duži period provode kao meduze (spolni, slobodno plivajući stadij). Ime su dobili po tome što je vanjski rub zvona njihove meduze razdijeljen na 4 ili 8 režnjeva. Od jadranskih skifomeduza dvije su opasne za ljude: Morska mjesečina (Pelagia noctiluca) i Kompas meduza (Chrysaora hysoscella).

 

Uhati klobuk (Aurelia aurita)

meduze, more,jadransko, pelagijal, Uhati klobuk, Aurelia aurita

Ovo je najčešća meduza u Jadranu, pojavljuje se u velikom broju tijekom proljetnih mjeseci. Najlakše je prepoznajemo po četiri spolne žlijezde – gonade u obliku potkova koje se vide na gornjoj strani klobuka. Ima 16 glavnih lovki i mnoštvo tankih, rubnih na obodu klobuka. Prozirna je i obično naraste do 20 cm u promjeru. Hrani se drugim planktonom, manjim meduzama i mekušcima. Može se samo ograničeno gibati i većinom je nošena morskom strujom, čak i ako pliva. Nije opasna za čovjeka. Kozmopolitska je vrsta, obitava u obalnim vodama, najčešće pri samoj površini, ali je možemo naći i do dubine od 10 m.

 

Morska mjesečina  (Pelagia noctiluca)

Uhati klobuk, Aurelia aurita,meduze, more,jadransko, pelagijal

Morska mjesečina je relativno mala meduza s polukružnim klobukom ispod kojeg se nalazi 8 lovki i 16 rubnih lovki na obodu klobuka. Klobuk i lovke su ružičaste boje, posuti sitnim ljubičastim točkicama. Pri kontaktu s ljudskom kožom javlja se jaka bol i nastaju ozlijede slične opeklinama koje teško zarastaju, a nakon njih ostaje depigmentacija kože ili čak i ožiljak. Naraste do 20 cm duljine i do 6 cm promjera klobuka. Obitava pod površinom na dubinama 0-10 m, gdje lebdi i povremeno pliva.

Naziv Pelagia noctiluca dolazi od grč. pélagos (otvorena pučina) te od lat. nox (noć) i lux (svjetlo), pa se Pelagia noctiluca može opisati kao organizam morske pučine koji ima sposobnost svijetliti u tami. Iako je tipična pučinska meduza, ponekad je morske struje i valovi nanesu do obala gdje je prijetnja kupačima. Široko je rasprostranjena u toplim i umjereno toplim morima, najviše u  Atlantskom oceanu, Sredozemnom i Crvenom moru.

 

Kompas meduza (Chrysaora hysoscella)

Kompas meduza, Chrysaora hysoscella, more,jadransko, pelagijal

Na površini klobuka ima svojstveni Žuto-smeđi uzorak nalik na kompas (busolu).

U Jadranu je razmjerno rijetka vrsta, najčešće se približava obali u rano ljeto i ne pojavljuje se u većem broju. Može narasti do 30 cm promjera klobuka i do 1 m dužine lovki. Pri kontaktu s ljudskom kožom nastaju ozlijede slične opeklinama, ali je znatno manje opasna od morske mjesečine (Pelagia noctiluca). Zadržava se na dubinama 0-10 m, najčešće pri površini. Rasprostranjena je duž istočnih obala Atlantskog oceana i u Sredozemnom moru.

Morska pluća (Rhizostoma pulmo)

Morska pluća, Rhizostoma pulmo, more,jadransko, pelagijal

Klobuk ove meduze na sredini je ispupčen, a rub je sastavljen od 80 malih krpica. Osnovna boja meduze je bijela s plavičastim odsjajem koji je osobito izražen na rubu klobuka. Pod njezinim klobukom utočište nalaze mladi primjerci nekih riba. Ovo je velika meduza, može narasti do 50-60 cm u promjeru i 10 kg težine. Nije opasna za ljude, može izazvati tek lakši osip na koži. Hrani zooplanktonom, a i sama je omiljena hrana morskim kornjačama. Rasprostranjena je u Atlantskom oceanu, Sredozemnom i Crnom moru.

 

Mediteranska meduza (Cotylorhiza tuberculata)

Mediteranska meduza, Cotylorhiza tuberculata, more,jadransko, pelagijal

Mediteranska meduza ima svojstven oblik po kojemu se lako razlikuje od ostalih vrsta. Ima plosnat klobuk sa smeđom izbočinom u sredini. Osam usnih krpa lagano je svinuto prema gore, sa bijelim, plavim i ljubičastim kuglicama. Endem je Mediterana. Dobar je plivač, tako da nije u potpunosti ovisna o morskim strujama. Najčešće obitava na otvorenom moru, ali ponekad (obično ljeti) se pojavi uz obale. Jedna je od većih jadranskih meduza, naraste do 35 cm u promjeru. Nije opasna za ljude. Najčešće je okružena mladim šarunima (Trachurus trachurus) koji u njenim šupljinama nalaze sigurno utočište od nasrtljivih iglica (Belone belone) i ušata (Oblada melanura). Zbog očigledne sličnosti, neki je nazivaju i „jaje na oko“ (eng. naziv: fried egg jellyfish).

 

Benovićeva meduza (Pelagia benovici)

Benovićeva meduza, Pelagia benovici, more,jadransko, pelagijal

 

Znanstvenici sa Sveučilišta Salento su 2014. objavili da su u sjevernom dijelu Jadrana otkrili novu vrstu meduze koju su nazvali prema pokojnom profesoru s dubrovačkog sveučilišta dr.sc. Adamu Benoviću (fotografija je snimljena 2013.). O ovoj vrsti se još uvijek malo zna i neizvjesno je kako će njena pojava utjecati na okoliš. Ima poluproziran žuto smeđi klobuk posut sitnim bradavičastim izraslinama s četiri potkovičaste gonade (spolne žlijezde) u sredini. Veličinom i oblikom je slična morskoj mjesečini (Pelagia noctiluca).

 

Obrubnjaci

Obrubnjaci (Hydrozoa) za razliku od režnjaka (Scyphoza), veći dio života provode u obliku polipa na morskom dnu. Njihove meduze (hidromeduze) su manje i osim nekoliko većih vrsta, ne mogu se vidjeti golim okom. Čitav razred je dobio ime po obrubu na klobuku hidromeduza. Vrste koje žive u jadranskom moru su neopasne za ljude.

 

Aequorea forskalea

Aequorea forskalea, more,jadransko, pelagijal

Najveća je među jadranskim obrubnjacima, njezin klobuk u promjeru najčešće dosegne 10 cm. Tijelo joj je sasvim prozirno, zbog čega je teško uočljiva bez obzira na svoju veličinu. Na klobuku su vidljive zrakasto raspoređene spolne žlijezde valovitog oblika, a duž oboda su smještene brojne lovke promjenjive duljine. Široko je rasprostranjena, osim na Mediteranu, nalazimo je u Atlantskom, Tihom i Indijskom oceanu na dubinama 0-10 m. Tijekom proljetnih mjeseci pojavljuje se u blizini obala, nije opasna za čovjeka.

 

Neoturris pileata

Neoturris pileata, more,jadransko, pelagijal

Izduženog je oblika sa šiljastim želatinoznim ispupčenjem na vrhu. Duljina klobuka je veća od njegovog promjera, dostigne veličinu do 35 mm duljine i do 25 mm promjera. Duž oboda su smještene brojne lovke promjenjive duljine. Kroz proziran klobuk vidljiv su radijalni kanali i široki manubrij upadljive ružičaste ili narančaste boje. Hidromeduza je rasprostranjena u Sredozemnom moru, Atlantskom, Tihom i Indijskom oceanu.

 

VAŽNO:

Ako vas opeče meduza, treba izaći iz vode i opečeno mjesto dobro isprati morskom vodom kako bi odstranili lovke. Na opečeno mjesto dobro je staviti ocat ili limunov sok jer će to spriječiti daljnje pucanje zaostalih žarnih čahura. Nemojte trljati opečeno mjesto niti ispirati slatkom vodom ili alkoholom! Kao uspomena na susret s meduzom, često nam ostane depigmentacija kože ili čak ožiljak.

 

IZVORI:

Piraino, S.,  Giorgio, A., Martell, L., Mazzoldi, C., Melli, V., Milisenda, G., Scorrano, S., & Boero, F. (2014) Pelagia benovici sp. nov. (Cnidaria, Scyphozoa): a new jellyfish in the Mediterranean Sea, Zootaxa 3794 (3): 455 – 468

 

Turk, T., Pod površinom Mediterana, Školska knjiga, Zagreb, 2011.

 

http://www.thecephalopodpage.org/MarineInvertebrateZoology/Pelagianoctiluca.html

http://animaldiversity.org/accounts/Chrysaora_hysoscella/#geographic_range

http://www.waterwereld.nu/barrel.php

http://species-identification.org/species.php?species_group=zmns&id=131

http://species-identification.org/species.php?species_group=zmns&id=182

http://doris.ffessm.fr/Especes/Cestum-veneris-Ceinture-de-Venus-26

 

 

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *