Priroda Hrvatske

Gačac

gačac, Corvus frugilegus, ptica, ptice, gradGačac (Corvus frugilegus) je ptica koju mnogi, ne bez razloga, nazivaju vranama, jer slične su i u istoj su porodici.

Gačac je manji od vrane i posve crn s plavkastoljubičastim sjajem, a vrana ima dosta sivog perja po leđima i trbuhu. Gačac je tek nešto manji od vrane i naraste 45 – 47 cm. Kljun mu je dosta ravan i šiljat, a baza mu je sivobijela. Gačci su prisutni u gradovima cijele godine, a najveća im je brojnost ujesen kad se skupljaju u velika jata. Danas žive samo uz naselja i polja. Njihov je pohod na Hrvatsku počeo na početku 20. stoljeća. Kao rijetka gnjezdarica spominje se 1915. u Vukovaru, 1940-ih se godina intenzivno širi, a od 1959. gnijezdi se i u Zagrebu.

Gačac je svejed, a hrani se ponajviše gujavicama i ličinkama kukaca koje često hvata tako što gura kljun u zemlju. Voli i orahe, voće, ostale životinje, jaja, a gosti se obilno i ostacima ljudske hrane. Na smetlištu Jakuševac zimi se skupljaju jata od po nekoliko tisuća gačaca. Kao i vrane, gavrani i ostale Corvidae, gačci su inteligentne ptice koje se znaju snaći u mnogim situacijama. U proljeće se velika jata gačaca odjeljuju u manje, gnijezdeće kolonije.

Tada su i najbučniji jer mužjaci se glasno udvaraju ženkama dok grade ili obnavljaju gnijezdo visoko u krošnji drveća. Kolonije su često u blizini zgrada, a ptice postaju aktivne u osvit dana, tako da je graktanje katkad neugodno. Ženka u grubo gnijezdo od grančica polaže 3 – 5 jaja. Cijelo to vrijeme te kasnije kad se izlegu mladi hrani je mužjak. Mladi odrastu nakon 30 dana, ali postaju neovisni o roditeljima tek sa 3 mjeseca. Od sredine svibnja mlade ptice napuštaju gnijezdo te se obitelji gačaca okupljaju u veća jata i sele se na obližnja polja, nasipe i parkove.

Fotografija: Miljenko Ugarković (CC Attribution-ShareAlike 4.0 International)

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *