Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Mljet – Zeleni otok plavog Jadrana

mljet, nacionalni park, jadransko more, tok,otoci, obala, jadran,

Gotovo ni jedan otok ne može se pohvaliti da ima toliko šume kao Mljet, koji pruža i ostale prirodne vrijednosti, poput jezera. Odisejev otok zbog toga je proglašen jednim od naših osam nacionalnih parkova.

Pogled iz zraka najbolje pokazuje svu ljepotu Mljeta – zeleni otok usred modrine Jadranskoga mora. Najviše su pošumljene strme padine brežuljaka. Šume su i razlog da je to područje proglašeno nacionalnim parkom još 1960. godine. Cvrčci, miris smole i soli nezaboravan su doživljaj Sredozemlja, a Mljet je po tome na istaknutome mjestu. Nacionalni park sa 5375 hektara zauzima trećinu otoka, no i ostatak nudi mnoge vrijednosti.

Šume, polja i blata

U šumama, najčešći je alepski bor, uobičajeno drvo na našoj jadranskoj obali, posebice na južnom Jadranu. Alepski je bor kolonizatorska vrsta koja traži malo tla i vode. Njegove su sjemenke vrlo lagane, imaju krilca te se lako raznose vjetrom. Osim bora, uspijeva i hrast crnika, a u posebnom rezervatu šumske vegetacije Velika dolina očuvan je komadić negdašnje sredozemne prašume, izvorne zajednice crnike s crnim jasenom. Danas ipak prevladava njezin degradirani stadij – makija, šuma narasla na starim panjevima. To je često neprohodna i gusta džungla, gdje nakon provlačenja ostaju ogrebotine.

To nije spriječilo da se u njima nastani velik broj životinja. Među najvećima su kuna bjelica, divlja svinja, zec, muflon, podivljala domaća koza, a one zalaze i na otvorenija staništa. Novopridošlice su mungos i jelen lopatar. Mungos je 1910. unesen da uništi zmije, a poslije je počeo napadati i ostale životinje. S druge strane, nekad je na otoku živio čagalj, no sada ga više nema. Od manjih životinja tu žive miš, puh, jež, jelenak, velika strizibuba … U borovim šumama i makiji brojne su male ptice pjevice, primjerice zeba, crvendać i kos, a u proljetnim i ljetnim mjesecima čuje se ljupka pjesma slavuja. Od grabljivica ophode i krstare vjetruša, kobac i škanjac osaš. Noću tiho lete i plijen vrebaju sove, ćuk, šumska sova i ušara, naša najveća sova koja se gnijezdi u stijenama. Ako naćulimo uši, prepoznat ćemo njihovo hukanje. Ptičji svijet bogat je i raznovrstan, osobito u doba seobe.

mljet, nacionalni park, jadransko more, tok,otoci, obala, jadran,

Uz šumu su tijesno povezana otvorenija staništa poput polja, kamenjara i pašnjaka kojih na Mljetu nema kao na nekim drugim otocima. Tu žive zmije, poput šare poljarice, smukulje, zmajura koji je i najčešći, no nema otrovnica. Od ostalih gmazova plaze oštroglava i krška gušterica, blavor, kućni macaklin, kopnena kornjača (čančara). Mljet je iznimno bogat i šišmišima, zahvaljujući brojnim špiljama, ali i šumskim te slatkovodnim staništima . U proljeće Mljet krasi i tridesetak vrsta orhideja, poput pčelinje kokice, talijanskog kaćuna, trozubog kaćuna …

Između zelenih brda, u unutrašnjosti otoka stiješnjene su male doline, često s plodnim poljima. Većinom su duguljasta i uska jer prate smjer pružanja brda. U njima se stoljećima taložila plodna zemlja, toliko različita od tvrde stijene. Ljudi su stoga u poljima sadili lozu, povrće i ostalo potrebno za život. Bio je to težak život, toliko drukčiji od današnjeg. Neka polja sada osvaja gustiš, jer su se negdašnji poljoprivrednici odselili na obalu ili u gradove u potrazi za lakšim životom, ponajprije turizmom.

mljet, nacionalni park, jadransko more, tok,otoci, obala, jadran, blato

U preostalim kamenim selima više ne odjekuje dječji žamor, jer ondje većinom žive stariji ljudi, a mnoge su kuće sada već dulje vrijeme zatvorene. U najnižim dijelovima nekih polja, koja mogu biti i u razini mora, ne nalazimo poljoprivredne kulture nego trsku. Ovdje se nataložila voda te je nastala prava mala močvara. Takva mjesta gotovo po cijeloj našoj obali nazivamo blata (blatina). Na Mljetu su to blatine kod Sobre, Blata i Prožure. Pjev ptice trstenjaka već izdaleka najavljuje močvarno bilje. Voda je plitka, no puna dubokog mulja. Hodati po njemu stoga je nesigurno za ljude, no za životinje i biljke to je raj. Tu plivaju patke, liske, mlakuše, a uz rubove su žabe i kornjače, a uokolo lepršaju ugrožene vrste vretenaca poput sredozemne zelendjevice.

mljet, nacionalni park, jadransko more, tok,otoci, obala, jadran, blato, lokva

Kamena obala

Obala je, kao i većinom na Jadranu, kamenita. Unutarnje obale, okrenute prema Pelješcu, blage su, a pučinske su strme, sa strmcimai urušenim špiljama zvanim garme. Na strmini s malo tla, izložene vjetru i soli su endemi dubrovačka zečina, savitljiva mrižica i ostale halofitne vrste. Obalu obogaćuju stjenoviti otočići, izvrsna mjesta za gniježđenje ptica s dovoljno mira i prostora. Na stotine galebova viri iz trave i stijena, gdje su savili gnijezda. Kada se pojavi čovjek, te se bijele ptice vinu u nebo, a njihovo kliktanje ispuni zrak. U kasno proljeće uz stijene se sakrivaju mladi ptići. Sive boje perja, odlično se uklapaju u okoliš i teško ih je uočiti. Među galebovima klaukavcima važan je sredozemni galeb, koji se gnijezdi još samo oko Lastova.

mljet, nacionalni park, jadransko more, tok,otoci, obala, jadran, stijene

Osim galebova, u miru izolacije uživaju ostale ptice, primjerice čigre. Gotovo na drugom kraju otoka (jugoistočnom dijelu izvan granica nacionalnog parka) velika je pješčana uvala zvana Saplunara s dvije plaže. Dugačka je oko kilometar, okružena gustom makijom i šumom alepskog bora i jedini lokalitet u Hrvatskoj s autohtonim borom pinijom. Zanimljiva je i plaža, rijetko stanište obalnih pijesaka na našoj obali. Tu na golom pijesku rastu specijalizirane biljke iz zajednice sitnolisne pirike i ježike, a malo dalje biljke koje traže više organske tvari. Slična je uvala Blace.

Mljetka jezera

Mnogima je najljepši dio otoka onaj na suprotnoj, sjeverozapadnoj strani − Malo i Veliko jezero. Iako se nazivaju jezera, spojena su uskim prolazom s morem te su slana. To su velike uvale koje zadiru duboko u kopno, nastale potapanjem negdašnjih krških udolina pošto je Sredozemno more krajem ledenog doba naraslo i poplavilo velik dio tadašnjeg kopna. Potrebno je mnogo vremena da bi se jezera obišlo pješice, u sjeni borova, cvrkutu ptica i opojnom mirisu borovine. Zaštićena od kopna, voda u njima je mirna, jer nema velikih valova što zapljuskuju vanjsku stranu otoka. Malo jezero duboko je 29, a Veliko 47 metara.

mljet, nacionalni park, jadransko more, tok,otoci, obala, jadran, veliko jezero

Njihove su obale razvedene i obrasle gustim krošnjama borova koje se spuštaju do samoga mora, a na nekima od uronjenih grana rastu i dagnje. Dva su jezera povezana uskim kanalom, kroz koji se izmjenjuje morska voda pod utjecajem plime i oseke. Iznad kanala izgrađen je kameni most, tzv. Mali most. Na otočiću Svetoj Mariji na Velikom jezeru nalazi se divan kameni samostan. Na dnu jezera obilje je Jakobove kapice, periski i prstaca te ostalih školjkaša. Još je važnija zajednica busenastog koralja, površine 650 m2; najveća na Sredozemlju. Koristi se blagodatima morskih struja koje oplakuju lokaciju kod Velikog mosta na ulazu u Veliko jezero. Ti su koralji stanište i mnogim drugim organizmima, a posebice je bogata ribom.

mljet, nacionalni park, jadransko more, tok,otoci, obala, jadran, kameni koralj, koraljni greben, veliko jezero

Bogato podmorje

No i ostalo podmorje Mljeta je zanimljivo, ponajviše zbog očuvanosti. Obiluje živim svijetom u kojem samo ronioci mogu uživati. Ispod površine oni susreću mnoge školjke, ribe te bogata staništa jastoga. Posebno su važna i očuvana staništa morske cvjetnice posidonije, gdje se skrivaju, razmnožavaju i odrastaju mnoge vrste, poput puža bačvaša, školjke periske, mnoštva riba itd. Pučinska strana pruža i stjenovitija i dublja staništa, karakteristična za našu obalu Jadrana.

mljet, nacionalni park, jadransko more, tok,otoci, obala, jadran, riba, kirnjica, jera

Donedavno je na Mljetu živjela sredozemna medvjedica. Ona je u sigurnosti kamenite južne strane otoka nalazila mjesto za život. Nažalost, posljednji primjerci sredozemne medvjedice viđeni su prije dvadesetak godina. Stvarala je probleme ribarima jer im je krala ribu i uništavala mreže. Ipak, danas mnogi priželjkuju njezin povratak, što bi još više obogatilo prirodu Mljeta, zelenog otoka usred plavog Jadrana.

Podijelite ove stranice:
error

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *