Plavoperajna tuna

Tuna je izvrstan plivač otvorenog mora i, prema nekima, “vrhunac evolucije” u riba koštunjača. To je i vrlo cijenjena i tražena riba koja je globalno ugrožena.

foto: Jean Beaufort

Dok većina ljudi zna tunu u obliku komadića iz konzerve, mnogi se iznenade njezinom veličinom. Plavoperajna tuna (Thunnus thynnus) može narasti i do 4,5 m te doseći težinu od gotovo 700 kg, no u prosjeku ima 2 – 2,5 m i teži 225 – 250 kg. Tijelo joj je vretenasto, usko i s ušiljenom glavom, zadebljano pri sredini tijela, a od sredine prema repu opet se osjetno sužava. Prsne su joj peraje male, na bokovima iza škržnih otvora ima bočne peraje, a na leđima jednu veliku peraju, od koje se prema repu nižu nazubljene perajice. Rep u obliku kose, odnosno polumjeseca, ušiljen je s obiju strana. On je tjera kroz more snažnim zamasima repa koji su čvrstim tetivama povezani s jakim mišićima u tijelu. S onima za dugotrajan rad može krstariti brzinom od 12,5 km/h i prijeći Atlantski ocean za 60 dana. Kad lovi ili bježi, ubrzava i do 100 km/h zahvaljujući drugom tipu mišića – za kratkotrajan, eksplozivan rad.

Tuna se hrani drugom ribom, prije svega skušama, oslićima, lignjama i rakovima. Rasprostranjena je po cijelom Atlantiku i u Sredozemnome moru. U nas se ne mrijesti, ali zalazi u Jadransko more da bi se hranila bogatim populacijama sitne plave ribe, poput srdele i inćuna. Često pliva uz površinu, ali može zaroniti i na dubinu od 1000 metara. Kao i mnoge druge pelagičke vrste, s gornje je strane modra, a na bokovima i trbuhu srebrnkasta sa zelenim odsjajima.

Osim brzine i snage, ima još jednu prednost: jedina je toplokorvna riba na svijetu te održava temperaturu i do 20-ak ºC veću od mora. Tako može živjeti u hladnim vodama. To postiže učinkovitom cirkulacijom, stalnim mišićnim radom, bogatim hemoglobinom u krvi te lakom i brzom opskrbom krvi. U vrijeme razmnožavanja tune se skupljaju u veće plove. Glavna su poznata središta razmnožavanja u Meksičkom zaljevu te zapadnom Sredozemlju. Ženka ispušta i do 30 milijuna jajašaca, a mužjaci ih oplođuju spermom. Jaja nose struje, a s vremenom se razvijaju ličinke. Tuna polako raste, kasno doseže spolnu zrelost (sa 4 – 5 godina) i dugo živi (do 30-ak godina).

Dok su joj kao odrasloj jedinki neprijatelji kit ubojica i veliki psi, zbog masovnog je ribolova vrlo ugrožena. Japan je glavno i nezasitno tržište na kojem se služi kao sushi, pa je izlov prevelik. U Jadranu se love jedinke prosječne težine od 12 kg. Često se mlade ribe dodatno uzgajaju u kavezima i tek onda izvoze u Japan.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...