Pakleni otoci pored Hvara zaštićeni su i očuvani dio jadranske obale. Duboke uvali i manji otočići doprinose egzotičnoj ljepoti ovih otoka. Razasuti uz jugozapadnu obalu Hvara, nalaze se Pakleni ili Paklinski otoci. Prvi otoci su doslovno preko puta grada Hvara, a izduženi niz otoka u smjeru sjeverozapad-jugoistok, što je tipično dinarsko pružanje planina i otoka....
Oznaka: otoci
Sakarun – tirkizna plaža s morskom travom
Sakarun je jedna od najpoznatijih jadranskih plaža, s očaravajućim tirkiznim morem, pješčanim dnom i blještavo bijelim šljunkom. Sakarun je jedna od najpoznatijih plaža na jadranskoj obali u Hrvatskoj. Smještena je u dubokoj uvali na samom sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka, u blizini naselja Veli Rat. Sakarun je na popisu Deset najljepših prirodnih plaža na Jadranu Upravo...
Vransko jezero na Cresu
Vransko jezero na otoku Cresu je jedinstven hidrološki i hidrogeološki fenomen krša i najznačajniji prirodni rezervoar pitke vode na našim otocima. Tekst i fotografije: Marinko Babić Veliku važnost u bezvodnom Cresu (osim povremenih bujica i lokvi) ima Vransko jezero (→ jezera). Locirano je u centralnom dijelu otoka, ima površinu 5,75 km2 (duljinu 5,5 i širinu...
Kornati
Kornati su među najljepšim prizorima Jadranskog mora. Ondje se usred plavetnila sreću deseci otočića, velikih i mirnih uvala, čvrsti visoki strmci, surovost kamenjara, ali i šareno i bogato podmorje. Posuti poput žućkastih bisera usred sinjeg mora, Kornati su najgušća otočna skupina na Sredozemlju s oko 150 otoka, otočića i hridi na površini od 300 km2....
Lastovsko otočje – od krša do šarenih dubina podmorja
Jedan od najizoliranijih jadranskih toka, Lastovo, skriva mnoga prirodna bogatstva. Lastovo je među najšumovitijim jadranskim otocima, a podmorje u svojim bistrim dubinama čuva ekosustave koji su među najočuvanijima na Jadranu. Lastovsko otočje je arhipelag petnaestak kilometara južno od Korčule. Najveći i središnji otok je Lastovo, no tu je još četrdesetak otoka, otočića, grebena i hridi...
Veliki zovoj ili kaukal – vladar pučinskih otočića
Kaukal, odnosno veliki zovoj (Calonectris diomedea) je kao i ostale cjevonosnice, ptica pučine. Gnijezdi se na izoliranim pučinskim otocima, a veći dio života provode nad morem. Kaukal je neslužbeni naziv za velikog zovoja, pticu koju ribari znaju kao nesretnu žrtvu ribolovnih alata (parangali i mreže). Onomatopejski naziv kaukal je upotrebi među lokalnim stanovništvom otoka te...
Palagruža – najudaljeniji pučinski otok
Od svih naših otoka od kopna je najudaljenija Palagruža, mala skupina otoka od kojih su najveći Velika i Mala Palagruža. Do prvoga naseljenog otoka Lastova ima čak 59 kilometara, a do Italije 52 kilometra. Otok je geološki zanimljiv, od vrlo trošne breče i pješčenjaka pa je mjestimice i opasan za prolazak ili penjanje. Na žalost,...
Kvarnerski otoci
Među njima su naši najveći otoci Cres i Krk, ali i manji, pravi bedemi surove, ali vrlo bogate prirode. Tu nije vruće kao na jugu, a ima i više kiše, pa se susreću eumediteran i submediteran. Kvarneski otoci su i posljednje utočište bjeloglavog supa. Stisnuti između Istre i kopna, koje se brzo penje u planine...
Pag – drukčiji od ostalih otoka
Pag je drukčiji od većine velikih hrvatskih otoka. Izdvojen je od njih svojim bogatim flišnim naslagama, blatima i dubokim uvalama, te mjesečevom površinom strane otoka okrenute prema Velebitu i buri. Pag, otok soli i sira, jedan je od naših najvećih, ali i najraznolikijih otoka gdje nalazimo makiju, blata sa slatkom i bočatom vodom, solanama, prostrane...
Park prirode Telašćica
Telašćica je među najljepšim prizorima Jadranskog mora. Ondje se usred plavetnila sreću velika i mirna uvala, čvrsti visoki strmci, surovost kamenjara, ali i šareno i bogato podmorje. Telašćica je park prirode na južnom dijelu Dugog otoka, no geografski i reljefno dio je prirodne cjeline Kornata. Tu se krajnji južni dio Dugog otoka rascijepio u dva kraka,...