Frank Vassen Smukulja (Coronella austriaca) redovit je gost u vinogradima, šumarcima i sličnim staništima zmija smukulja. Nažalost, često nastrada, jer ju ljudi zamijene s otrovnicom riđovkom. Smukulje su zmije neotrovnice i laicima tek naizgled sliče riđovkama. Najviše ih zbunjuju pjege po leđima – dva reda tamnih pjega koje su iza glave malo veće katkad su u...
Gušterice – primorska i krška – stalan su inventar jadranske obale. Treba pogledati negdje prema tlu kad naglo zašušti lišće jer hitronoge su gušterice okolo. Primorska (Podarcis sicula) i krška gušterica (Podarcis melisselensis) prilično su slične i može ih se zamijeniti. Obje su zelenkaste do smeđe, ali i dosta varijabilne, s prugama i mrljama, često i...
Kameleoni su gmazovi tropskh područja, poznati po mijenanju boje svoje kože, ali i pokretnim očima te lovu jezikom. List je zašuškao, a onda se i pokrenuo. Polako se micao uzduž grane dok nisam shvatio o čemu se radi. Vrlo dugačak rep i ljuskava koža s velikim izbuljenim očima odavali su o čemu se radi. List...
Zmije otrovnice mogu biti opasne, iako su ugrizi iznimno rijetki.U Hrvatskoj je zabilježeno svega nekoliko kobnih slučajeva. U slučaju ugriza zmije, potreb se pridržavati nekoliko savjeta. Kod nas sve vrste zmija otrovnica spadaju u ljutice – poskok, žutokrug i riđovka. One imaju hemotoksični otrov s izraženom reakcijom na mjestu ugriza. Otrov cirkulacijom krvi potom ugrožava...
Možda ni jedna druga životinja nije tako prezrena kao zmija. Još od rajskog vrta, zmija je simbol podmuklosti, a njen otrov je i u stvarnosti znao biti koban. Ubiti zmiju postala je s vremenom općekorisna aktivnost. Iako je znanost rasplinula mnoge mitove, dandanas postoje mnoge zablude, kako u javnosti, tako i u medijima. Zmije tako...
Kad u visokoj travi nešto šuška i vidimo duguljastu životinju, nemojmo se odmah uplašiti. Nije zmija već samo izduljeni gušter bez nogu – sljepić .
Svjetski putnik širom toplih oceana i mora, glavata želva zalazi i u Jadran te je u nas najčešća vrsta morske kornjače. Glavata želva (Caretta caretta) je morska kornjača koja nalazimo u Jadranu. Dugačka je oko 90 cm i teži 135 kg, iako su nađeni primjerci i do gotovo tri metra te 450 kg. Od opasnosti koje...
Karakteristična za dalmatinski krš, oštroglava gušterica (Dalmatolacerta oxycephala) dolazi od morske obale pa do dalmatinskih planina. Oštroglavu guštericu prepoznajemo po sivkastoj boji s plavkastim ili zelenkastim sjajem, a cijela joj koža ima mrežast uzorak. Trbuh joj je plav, a rep ima poprečne plave i crne pruge. Neke populacije na planinama i otocima mogu biti gotovo...
Blavor je čest uz našu obalu. Često vidimo ove beznoge guštere oko naših domova, a podsjećaju na zmije.
Po suhim, kamenitim i toplim predjelima mediteranskog područja provlači se spora kopnena kornjača (zvana i čančara, Testudo hermanni). Ovu vrstu nalazimo u obalnom pojasu južne i srednje Dalmacije te na nekoliko otoka. Poznata je i kao čančara. Kao i u drugih kornjača, odmah uočavamo veliki oklop koji štiti ostatak tijela. Kopnena kornjača u njega može...
