Naša je najpoznatija zmija Poskok (Vipera ammodytes), ali je na najlošijem glasu i zbog mnogih netočnih mitova. Ne skače na ljude i ne juri za njima. Poskoka nije teško prepoznati po izraslini (roščiću) na vrhu glave. Može biti siv, žut, smeđ, s cik-cak linijom, snažna tijela dugačkog do metra. Glava mu je trokutasta, s okomitim...
Nezaobilazan ljetni dekor morske obale je cvrčak (Lyristes plebejus). Bez njegova neumorna cvrčanja kupanje uz borovu šumu ne bi bilo isto. Crvčci često stvaraju toliku buku, a mnogi i ne vide neumornog svirača negdje u borovima ili hrastu crniki. Treba se dobro potruditi da bi ga se prepoznalo, jer bojom tijela izvrsno se uklapa u...
U šumi katkad nalazimo goleme humke od samljevenog bilja. Na njima hodaju na stotine mrava, ali to je samo vrhunac ledenog brijega. Tu obitava šumski veliki crveni mrav (Formica rufa). To su jedni od većih mrava u Hrvatskoj, dugački od 4 do 9 mm. Žive u šumama. Crveni su do crvenosmeđi, jedino im je zadak taman....
Jelen (Cervus elaphus) jedan je od naših najvećih sisavaca, a nalazimo ga od močvarnih područja do planina. Možda nema ljepšeg prizora od onoga kada u zalazeće sunce iz visoke trske iskorači ponosni jelen. Cijeli se dan odmarao u sjeni, a sada je izišao na otvoreno, na prostrana polja visokog šaša i ostalog močvarnog bilja, mjestimično...
Zmijastog oblika tijela, jegulja (Anguilla anguilla) spaja more i rijeke. Česta je u brudetima i sličnim delicijama, ali i ugrožena pregrađivanjem rijeka. Jegulju je lako prepoznati – tijelo joj je izduženo i zmijoliko. Leđna peraja započinje daleko iza prsne, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja joj je čeljust dulja od gornje,...
Roneći po ravnom pjeskovitom dnu u priobalnim područjima, često nailazimo na školjku periska (Pinna nobilis). Periska je naš najveći školjkaš. U pličinama nalazimo primjerke visoke nekoliko desetaka centimetara, a u većim dubinama i prave divove dugačke do metra. Raste na dubinama 2 – 30 metara u cijelom našem obalnom pojasu, često na livadama morskih cvjetnica....
Nečujni je noćni lovac planinskih šuma sova jastrebača (Strix uralensis) To je velika sova, s rasponom krila 124 – 134 cm. Slična je šumskoj sovi, ali veća. Kao i sve sove, bojom je prilagođena okolišu. Sivosmeđa je s tamnijim, uzdužnim prugama, posebno na leđima i krilima. Kako živi u planinskim šumama s mnogo snijega, svijetlije...
Svojim bojama i oblikom zvjezdače (Asteroidea) su istaknut dio našeg podmorja. Zvjezdače su istaknuti dio faune Jadranskog mora. Kako im i ime govori, oblika su zvijezde s najčešće pet krakova, no mogu ih imati i više. Pločasta je zvjezdača oblika peterokuta jer su joj krakovi slabo izraženi. Krakovi izlaze iz središnjeg dijela tijela – ploče. Na...
Gačac (Corvus frugilegus) je ptica koju mnogi, ne bez razloga, nazivaju vranama, jer slične su i u istoj su porodici. Gačac je manji od vrane i posve crn s plavkastoljubičastim sjajem, a vrana ima dosta sivog perja po leđima i trbuhu. Gačac je tek nešto manji od vrane i naraste 45 – 47 cm. Kljun...
Najpoznata od svih špiljskih životinja jest čovječja ribica (Proteus anguinus). Boja njezine kože asocira na kožu u ljudi, a duguljasto tijelo na prvi pogled podsjeća na zmiju, zakržljalih udova i očiju. To je rijedak vodozemac i jedini kralježnjak u vječnim tminama našega krškog podzemlja, a nalazimo ga samo u Dinaridima – u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i...
