Foto: Michal Manas Rakušci su važni su stanovnici svih naših rijeka i potoka. Iako sitni i skroviti, mogu biti vrlo brojni te su vrlo važan dio ekosustava tekućica. Dugački su najčešće od 1 do 2 cm. Lako ih se prepoznaje po svinutom tijelu, najčešće žutosmeđem. Tijelo im je podijeljeno u 13 segmenata koji su grupirani...
Ljepotica je planinskih šuma alpska strizibuba, zvana i alpinska cvilidreta (Rosalia alpina). Treba malo bolje pogledati oko stabala da bi ju se pronašlo, ali vrijedi truda. Tamno sivoplavo tijelo gusto prekrivaju dlačice u predivnu uzorku crnih mrlja. Na pokrilju su tri takve mrlje, od kojih je najveća ona u sredini. Ovakav uzorak služi kao kamuflaža...
Foto: Stefan Didam Vrlo se rijetko vidi krtica (Talpa europaea), ali prepoznajemo tragove njezina djelovanja – krtičnjake – humke svježe zemlje. Krtica je sisavac kukcojed. Prekrivena je crnim, baršunastim krznom, oči su joj male i skrivene u dlaku, nema uški, a vrh joj je njuške gol. Rep joj je kratak i cijela životinja naraste oko 13...
Foto: Thomas Brown Vodenjaci su životinje prilagođene životu u vodi, ali žive i na kopnu. Dio su godine na mokrom, a ostatak na suhom. Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris) jedna je od vrsta. Na prvi pogled moglo bi ih se zamijeniti za nježnoga guštera ili kopnenog daždevnjaka, što u potonjem slučaju i nije neobično jer vodenjaci i...
Dna naših jezera i rijeka nastanjuju slabo pokretni stanovnici. Slatkovodne školjke žive u stajaćim ili sporotekućim vodama, uglavnom u čvrstome mulju i pijesku. Slatkovodne školjke dijele mnoge osobine s mnogo češćim i vrstama brojnijim morskim školjkama. Tijelo im je zaštićeno unutar dviju čvrstih ljuštura koje su spojene na leđnoj strani s elastičnim ligamentima. Mišići zatvaraju...
Foto: David Palmer Pravi ljubavni spektakl pruža tetrijeb gluhan u proljetna praskozorja. Ova rijetka crna ptica stanovnik je Gorskoga kotara i Velebita. Sa 85 cm dužine i mase do 5 kg tetrijeb gluhan naša je najveća kokoška. Još više upada u oči perje mužjaka za parenja, jer osim što su veći, živopisniji su. Crna glava po...
Posve plavi mužjak modrokos oživljuje krajolik kad stane na neku od stijena i melodično pjeva. Mužjak modrokos (Monticola solitarius) je za gniježđenja posve plav, s tamnijim krilima i svjetlije glave. Ženka je smećkasta. Mladunci su još tamniji, gotovo bez trunke plavog i pjegaviji. Kljun je relativno dugačak i tanak. Veličine je čvorka. Ova zanimljiva ptica...
Gušterice – primorska i krška – stalan su inventar jadranske obale. Treba pogledati negdje prema tlu kad naglo zašušti lišće jer hitronoge su gušterice okolo. Primorska (Podarcis sicula) i krška gušterica (Podarcis melisselensis) prilično su slične i može ih se zamijeniti. Obje su zelenkaste do smeđe, ali i dosta varijabilne, s prugama i mrljama, često i...
Meduze su vrlo zanimljivi stanari naših mora. Mnogih se bojimo, no zapanjuju svojim načinom života. Tekst i fotografije: Marinko Babić Te drevne životinje lebde svjetskim morima već više od 500 milijuna godina. Naziv su dobile po priči iz grčke mitologije o Meduzi, jednoj od tri Gorgone, krilate sestre-aveti, kćerke Forkisove. Meduza je bila vrlo lijepa,...
Srdela (Sardina pilchardus) – skromna, ali iznimno važna plava riba i danas je među najčešće lovljenima na Jadranu, uz inćuna.
