Blavor je čest uz našu obalu. Često vidimo ove beznoge guštere oko naših domova, a podsjećaju na zmije.
Kategorija: Fauna
Šišmiši – vladari noći
Sa 35 vrsta šišmiši (Chiroptera) su najbrojnija skupina sisavaca u Hrvatskoj, a špilje su njihovo važno stanište. Ovi leteći noćni sisavci oduvijek su fascinirali ljude, ali o njima postoje i mnoge predrasude. Stanovnici su većih špilja u Hrvatskoj dugonogi šišmiš i dugokrili pršnjak koji špilje napuštaju jedino za lova i tijekom migracija. Dugokrili pršnjaci često stvaraju velike...
Som – gigant naših slatkih voda
Som (Silurus glanis) je div je naših dubina. Samo je moruna bila veća riba u Hrvatskoj, no ona je izumrla u našim vodama. Som može dosegnuti više od dva metra te težiti više od 100 kg, rekorderi čak i do pet metara i 400 kg, ali u nas se uobičajenije love primjerci od 10 kg. Lako se...
Bjeloglavi sup – veliki strvinar
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) teški je bombarder među pticama i naš jedini strvinar. Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) velika je ptica – raspon mu krila doseže 240 – 280 cm te može težiti gotovo 13 kilograma. Široka krila u letu djeluju pravokutno, rep je kratak, a glava je mala u usporedbi s krilima. Na vratu i...
Siva čaplja (Ardea cinerea)
Siva čaplja (Ardea cinerea) jedna je od najvećih i najčešćih ptica močvarica. Siva čaplja je najveća od svih čaplji s rasponom krila od 175 do 195 cm te masom 1 – 2 kg. Hoda na dugačkim, žutim nogama. Vrat joj je dugačak, a u letu savijen. Žućkasti joj je kljun dugačak i šiljast. Perje joj je...
Vjeverica – ljupki stanar šuma i parkova
Vjeverica (Sciurus vulgaris) je stanar šuma i parkova, a zbog njezine je ljupkosti ljudi obožavaju. Vjeverice su u prirodi plašljive, ali u parkovima mogu biti vrlo pitome. Tada se može lako izbliza vidjeti ovaj tamnosmeđi dlakavac veličine male mačke. Šiljate je njuške, s čuperkom na ušima i kitnjastog repa. Veliki joj rep služi za balansiranje...
Vodenkos (Cinclus cinclus)
Dom usred zapjenjenih brzaka planinskih rječica i potoka nalazi vodenkos (Cinclus cinclus). U niskom energičnom letu kriči i dolijeće na kamen usred brzaka te maše repom gore-dolje. Podsjeća staturom na običnog kosa, ali mu je glava smećkasta s bijelim grlom i prsima. Živi u Europi i Aziji, a u Hrvatskoj ga nalazimo u Gorskome kotaru, Lici,...
Hobotnica – čudesni stanar morskog dna
Sa svojih osam krakova hobotnica (Octopus vulgaris) je vrstan lovac, a evolucija joj je podarila sposobnost mijenjanja boja, ali i veliku inteligenciju. Za razliku od većine drugih mekušaca, hobotnica nema čvrst oklop ili kućicu. Pripada glavonošcima (sa sipama i lignjama), jer glava joj je istodobno oslonac za stopalo te od nje polaze dugački i vrlo pokretljivi krakovi. Na...
Zlatna mara
Na cvjetove ne slijeću samo leptiri nego i veliki i lijepi kukac zlatna mara (Cetonia aurata). Unatoč imenu, zlatne mare najčešće su zelenkaste s metaličnim sjajem, ali mogu biti dijelom ili u cijelosti brončane, bakrenaste, plavkaste. S donje su strane bakrenaste. Boja nastaje refleksijom polariziranog svjetla od površine tijela. To su veći kukci iz skupine...
Kopnena kornjača – čančara
Po suhim, kamenitim i toplim predjelima mediteranskog područja provlači se spora kopnena kornjača (zvana i čančara, Testudo hermanni). Ovu vrstu nalazimo u obalnom pojasu južne i srednje Dalmacije te na nekoliko otoka. Poznata je i kao čančara. Kao i u drugih kornjača, odmah uočavamo veliki oklop koji štiti ostatak tijela. Kopnena kornjača u njega može...