Foto: Thomas Brown Vodenjaci su životinje prilagođene životu u vodi, ali žive i na kopnu. Dio su godine na mokrom, a ostatak na suhom. Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris) jedna je od vrsta. Na prvi pogled moglo bi ih se zamijeniti za nježnoga guštera ili kopnenog daždevnjaka, što u potonjem slučaju i nije neobično jer vodenjaci i...
Dna naših jezera i rijeka nastanjuju slabo pokretni stanovnici. Slatkovodne školjke žive u stajaćim ili sporotekućim vodama, uglavnom u čvrstome mulju i pijesku. Slatkovodne školjke dijele mnoge osobine s mnogo češćim i vrstama brojnijim morskim školjkama. Tijelo im je zaštićeno unutar dviju čvrstih ljuštura koje su spojene na leđnoj strani s elastičnim ligamentima. Mišići zatvaraju...
Foto: David Palmer Pravi ljubavni spektakl pruža tetrijeb gluhan u proljetna praskozorja. Ova rijetka crna ptica stanovnik je Gorskoga kotara i Velebita. Sa 85 cm dužine i mase do 5 kg tetrijeb gluhan naša je najveća kokoška. Još više upada u oči perje mužjaka za parenja, jer osim što su veći, živopisniji su. Crna glava po...
Posve plavi mužjak modrokos oživljuje krajolik kad stane na neku od stijena i melodično pjeva. Mužjak modrokos (Monticola solitarius) je za gniježđenja posve plav, s tamnijim krilima i svjetlije glave. Ženka je smećkasta. Mladunci su još tamniji, gotovo bez trunke plavog i pjegaviji. Kljun je relativno dugačak i tanak. Veličine je čvorka. Ova zanimljiva ptica...
Gušterice – primorska i krška – stalan su inventar jadranske obale. Treba pogledati negdje prema tlu kad naglo zašušti lišće jer hitronoge su gušterice okolo. Primorska (Podarcis sicula) i krška gušterica (Podarcis melisselensis) prilično su slične i može ih se zamijeniti. Obje su zelenkaste do smeđe, ali i dosta varijabilne, s prugama i mrljama, često i...
Meduze su vrlo zanimljivi stanari naših mora. Mnogih se bojimo, no zapanjuju svojim načinom života. Tekst i fotografije: Marinko Babić Te drevne životinje lebde svjetskim morima već više od 500 milijuna godina. Naziv su dobile po priči iz grčke mitologije o Meduzi, jednoj od tri Gorgone, krilate sestre-aveti, kćerke Forkisove. Meduza je bila vrlo lijepa,...
Iako mala i neugledna, srdela (Sardina pilchardus) je uvijek bila hraniteljica otočana, a i danas je s inćunom riba koju najviše lovimo na Jadranu. Najpoznatiji je predstavnik plave ribe. Srdela naraste do 25 cm dužine i 80 grama, ali prosječna joj je težina oko 30 grama. Tijelo joj je izduženo i bočno spljošteno, s povećim ljuskama...
Jedna od naših najljepših, ali i najrjeđih ptica, zlatovrana (Coracias garrulus) je kritično ugrožena gnjezdarica Hrvatske. Da nema šarenog perja, zlatovrana bi se mogla zamijeniti s malo većom vranom; čak se i glasa slično. Trbuh i glava su joj tirkiznoplavi, a krila su tamnoplave, smeđe i crne boje. Tijelo je snažno, na glavi su velike...
Iako otrovna, crna udovica (Letrodectus tredecimguttatus) je plaha i gotovo uvijek bježi od čovjeka Crna udovica je mali pauk; ženke narastu od 1 do 2 cm, a mužjaci su dosta manji – samo 3 – 5 mm. Ženke najlakše prepoznajemo po crnom tijelu s do 17 velikih crvenih pjega. U posve mladih pauka pjege su bijele,...
Vitka, agilna i krvoločna, kuna bjelica (Martes foina) prisutna je u divljim kamenjarima i u središtima gradova. Kuna je sisavac iz reda zvijeri, baš kao i vuk ili medvjed primjerice. Srodna je kuni zlatici, lasici. Grabežljivac je i lovi miševe, štakore, ptice i ostale životinje. Vrlo je okretna i za plijenom se vješto penje i...
