Kitnjasta presličica ili vilin luk (Muscari comosum) zeljasta je trajnica iz porodice šparogovki (Asparagaceae).
Ova vrsta nastanjuje travnjake, polja, vinograde i šume. Najviše joj odgovaraju pjeskovita tla. Učestalije se pojavljuje na području Mediterana u odnosu na kontinent jer je biljka suhih staništa.
Kitnjasta presličica zimu preživljava pomoću lukovice u koju tijekom vegetacijske sezone sprema višak sintetiziranih organskih tvari za pričuvu. Lukovica je duga oko 4 cm i obrasla je ovojem. Iz lukovice u tlo izrasta razgranato i dugo korjenje pomoću kojeg crpi vodu na pjeskovitom staništu.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Iz lukovice izrastaju linearni i žljebasti listovi dugi do 50 cm. Peteljke listova su reducirane. Zeljasta stabljika je uspravna, do 80 cm visine i na vrhu nosi grozdasti cvat. Donji cvjetovi cvata su plodni, a gornji su sterilni. Plodni cvjetovi su dvospolni, zvonastog oblika. Najprije su plavi, a starenjem mijenjaju boju u zelenkastožutu ili smećkastu. Duge stapke na vrhu biljke nose ljubičasto-plave neplodne cvjetove. Kitnjasta presličica cvate tijekom svibnja i lipnja. Oprašivanje obavljaju kukci, naročito pčele. Plodovi su loptastog oblika, a sjemenke u njima su crne, okrugle i naborane površine.
Zbog specifičnog oblika cvatova i lijepog izgleda, kitnjasta presličica je hortikulturna biljka. Uzgojem su dobivene brojne podvrste različitih karakteristika. Istraživanjem je ustanovljeno da eterična ulja kitnjaste presličice imaju slabo antioksidacijsko djelovanje.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
