Proljetni drijemovac (Leucojum vernum) još je jedna proljetnica naših šuma. Obično se pojavljuje kasnije u odnosu na visibabe pa je vjerojatno zbog toga nazvan drijemovac.
Proljetni drijemovac je proljetnica vlažnih šuma i livada na prostoru panonske Hrvatske te Gorskog kotara. Ovaj vjesnik proljeća se obično pojavljuje kasnije u odnosu na visibabe pa je vjerojatno zbog toga nazvan drijemovac. Još mora malo drijemati dok su drugi vjesnici proljeća naveliko aktivni. Možda je baš dobio prema uvijek „pognutom“ cvijetu koji kao da drijema. U Međimurju se za drijemovce općenito koristi naziv zvončeki. Cvate već koncem veljače i tijekom užujka, što ovisi naravno o meteorološkim prilikama. U Hrvatskoj dolazi i ljetni drijemovac (Leucojum aestivum) koji cvate nešto kasnije, a vezan je više za poplavne šume.
Proljetni drijemovac je višegodišnja biljka iz porodice sunovrata. Zimu preživljava uz pomoć podzemne stabljike u obliku lukovice. Nadzemna stabljika je tanka i zeljasta te kao listovi izrasta iz podzemne lukovice. Listovi su zelene boje, linealni (uski i duguljasti). Tijekom kratke vegetacijske sezone listovi moraju prikupit dovoljno organske tvari za cvatnju i za preživljavanje biljke van njene vegetacijske sezone. Tu pričuvu organske tvari pohranjuje u lukovici. Na vrhu zeljaste stabljike se razvije uglavnom jedan cvijet, samo ponekad dva. Cvjetne stapke izrastaju iz članka na stabljici.
Cvijet je dvospolan, ima šest žutih prašnika kružno poredanih, u sredini između njih je smješten bijeli tučak žute njuške. Lapovi su reducirani. Cvijet ima šest latica, tri vanjske i tri unutrašnje. Latice su slobodne, bijele su boje sa žutom ili zelenom mrljom pri vršku ovisno o podvrsti. Žute mrlje ima Leucojum vernum var. carpathicum, dakle na našim prostorima autori su zabilježili karpatski varijetet. Zelene mrlje na laticama pristne su u Leucojum vernum var. vernum. Oprašivanje obavljaju kukci. Iz oplođenog cvijeta nastaju plodovi u obliku tobolca s tri zasebna odjeljka. Sjemenke raznose mravi.
Razmnožavanje je moguće lukovicama i sjemenkama. Kad ih se jednom zasadi drijemovci se dalje razmnožavaju sami lukovicama. Za uzgoj im odgovara jako vlažno tlo. Proljetni i ljetni drijemovac sadrže velike količine alkaloida galantamina, naročito lukovice. Stoga proljetni drijemovac se smatra otrovnom biljkom.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
