Desetak kilometara južno od Pule izbočen je, duguljast i vrlo razveden poluotok Kamenjak gdje se usko isprepleću more i kopno, a osobito je obala stjenovita.
Istarska obala naša je turistička perjanica, sa starim gradovima, kakav je Rovinj, brojnim apartmanima, hotelima, kampovima … Iako su još Rimljani pali na taj kultivirani mediteranski krajolik maslinika, vrtova crvene zemlje. Unatoč ljudskoj prisutnosti, priroda još izvire na svakom koraku, a unatoč turističkom razvoju, obala još skriva svoje draži. Obala Istre poznato je turističko odredište, no još je očuvala prirodne vrijednosti – od ušća rijeka, ali i njihovih negdašnjih tokova, danas ispunjenih morem poput Limskog kanala do krševitog rta Kamenjaka
Kameniti poluotok
Kamenjak strši poput kraka hobotnice u more 9 kilometara, no poluotok je prepun dubokih uvala i rtova koji su razvitlali na čak no obalna crta dugačka je čak 30 kilometara. Valovi su na kraju tih sjenovitih uvala nasuli ljupke šljunčane plažice, a tirkizno more nagovještava dno od valutica. Jedna plaža je čak pješčana. No, većina je obale je gruba, krševita, iako istovremeno egzotična. Nadvila se nekoliko metara nad morem kao bedemi utvrde, često u dvije ili tri stepenice, negdašnji slojevi drevnog toplog mora iz kojeg je i nastao taj čvrsti vapnenački kamen (Jadranska obala). Te su stepenice polomljene u veže blokove, žrtve geoloških sila koje su ih milenijima prelamale. Ti su blokovi nadalje napukli u manje cjeline poput tisuća ladica nekog divovskog ormara. Konačni oblik dali su vječni valovi i morske mijene koje su izrezbarili i izoštrili najniže stijene.
Iako se čini da na tim stijenama na udarcu žarkog sunca, silnog vjetra i soli valova ništa ne može uspijevati, u njihovim pukotinama, u zoni prskanja morskih valova, uspijeva nekoliko vrsta otpornih biljka, poput rešetkaste mrižice, uskolisnog slaka i pustenastog jarmena kojemu je Kamenjak jedno od posljednjih staništa u Hrvatskoj. Kamenjak u svojim bedemima pruža i jednu tajnu.
Treba otići u uvalu Pinižule i pogledati čudne otiske, ovjekovječene u stijeni. Tri prednja i jedan zadnji prsta jasno se ističu od ostalih nepravilnih crtarija majke prirode. Još je bolje do otočića Fenoliga gdje su ti izmurli teškaši ostatak na stotine tragova, suvenir pradavnih vremena. Tada je Istra bila negdje u tropima, putujući desecima milijuna godina prema sadašnjoj poziciji. Najbogatije nalazište otisaka dinosaurovih stopala u Europi , a utvrđeno je da oni pripadaju četveronožnom dinosauru iz skupine sauropoda te je po procjenama bio visok oko 3 metra, dugačak 11 metara i težak oko 13 tona.
Danas umjesto dinosaura obalama hodaju njihovi udaljeni srodnici – ptice. na stotine galebova znaju se odmarati uz more, u blizini njihovih gnjezdilišta po otočićima Istre i sjevernog Jadrana. Slično je i s morskm vrancima, izvrsnim roniocima koji krstare uz Kamenjak i zaranjaju za ribom. Nakon uspješnog lova, odmaraju se i suše široko raširena krila na nekom od kamena, kao da se mole bogu mora Neptunu.
Ljeti pak stijene napuče kupači. Privučeni zovom toplog i bistrog mora, divljine i egzotike poluotoka, našli su u stijenama mir i privatnost, bijeg od masovnog turizma i kiča prenatrpanih uređenih plaža. Večer je najljepše doba dana kada splasnu žarkost sunca, kada se sjedine užarena kugla i more. Položene i ravne stepenice omogućuju prostiranje ručnika i opuštanje. Udaljenije stijene pružaju potpuno sjedinjavanje s prirodom bez krpice na sebi, što se tolerira ovdje.
Podmorje
Vrhunac kupanja na Kamenjaku je plivanje i ronjenje. More uz Kamenjak očuvano je i bogato, a već kratak zaron pokazuje očuvano stanište. Kamena stepenica i pod morem polagano se spušta prema sve većim dubinama. Uz najbrojnije crneje, u plićini plove orade, ciple, salpe i ostale vrste. Dno se unatoč dubinskom prigušenju boja još šareni od brojnih alga, spužvi, zvjezdača i ostalih slabo pokretnih stanara dna. Između njih viri riba pirka, koja radoznalo pokazuje svoje nepravilne, tamne crvenkasto-smeđe pruge i veliku plavu mrlju na trbuhu. Vire i glavoči te ostale ribe, a uz malo truda naći će se i sitni, ali šareni puževi. Morske struje donose veliku količinu hranjivih tvari, pa je more uz Kamenjak bogato ribom, a zapadna strana poluotoka koridor je za sezonsku migraciju orade, brancina i drugih riba prema mrestilištima.
Podmorje Kamenjaka dijeli karakteristike sjevernog dijela Istre i sjevernog Jadrana općenito. To je relativno plitko more, nešto manje slanoće od južnog Jadrana, s više hranjivih tvari i manje vidljivosti zbog prevladavajućeg mulja s pjeskovitog dna. Livade posidonija, odnosno „morske trave“ morskih cvjetnica djeluju tamno i odbijajuće, ali bogate su zajednice algi, beskralježnjaka i riba. Uz mao sreće naći će se elegantnog konjica dugokljunića kako viri iz posidonije, zatim periske, prstace … Povremeno se vidi sredozemna medvjedica, a 2014. pogotovo se zadržavala jedna ženka. Nažalost, uginula je od starosti. Plitki sjeverni Jadran jedno od dvaju najznačajnijih staništa glavate želve u Jadranu.
Mirisna šuma i makija
Kupače neprestano s jedne strane prožima miris soli, a s druge opojni mediteranski miris eteričnih i drugih ulja biljaka s poluotoka. Šuma odmah iznad stijena pruža i spasonosni hlad u podne kad se i stijene usiju. Visoki i razgranati borovi ljeti odzvanjaju ljubavnom pjesmom cvrčaka, no mali umjetnici dobro su skriveni, priljubljeni za hrapavu koru stabala. Kamenjakom ipak dominiraju bušici (garizi), kamenjari i suhi sredozemni travnjaci ljekovitih biljaka kadulje i kovilja.
Botaničari su nabrojili šestotinjak vrsta biljaka, među kojima nekoliko rijetkih vrsta. Posebno se ističe tridesetak vrsta orhideja, među kojima i dvije endemične – istarska kukavica i njezin hibrid. Upravo u proljeće postaje Kamenjak šareni vrt prepun orhideja, oko kojih zuje kukci. Orhideje kokice se oblikom cvjetova „pretvaraju“ da su pčele i bumbari i tako privuku zavaravaju prave leteće kukce da ih opraše. Oko njih i drugih biljaka lepršaju pedeset vrsta danjih leptira. Svako malo šmugne neka gušterica ili čak zmija. Gmazovi ovdje nalaze puno hrane, a skrovišta su im među stijenama i grmljem te, dakako, na obilju sunca. Treba se pripaziti crne udovice, otrovnog pauka. Ženke najlakše prepoznajemo po crnom tijelu s do 17 velikih crvenih pjega.
Na središnjem dijelu poluotoka nekad je rasla i šuma hrasta crnike i crnog jasena, no nestala je stoljetnim poljoprivrednim korištenjem. Mještani okolnih naselja poput Premanture obrađivali su masline i mala polja. U tome im je pomagalo autohtono istarsko govedo. Ljudi su ga nekada koristili za oranje, nošenje tereta, dok se danas više uzgaja za proizvodnju mesa. Od 2012. godine na Kamenjaku je uređen tor za čuvanje goveda gdje se može pogledati i naučiti ponešto o ovom tihom promatraču povijesnih mijena u Istri.
Zaštita Kamenjaka
Danas je Kamenjak zaštićen od urbanizacije kao značajni krajobraz Gornji Kamenjak i značajni krajobraz Donji Kamenjak i medulinski arhipelag. No, poštuje se tradicionalna kulturna baština, baš kao i ona prirodna. Štoviše, očuvanje travnjačkih površina važno je za opstanak orhideja i drugih travnjačkih biljaka. Na Kamenjaku nema stalnih naselja, pa je priroda uvelike očuvana, a kako je ljeti to popularno kupalište, kroz njega vodi nekoliko neasfaltiranih cesta. Svega nekoliko čvrstih objekata pruža okrijepu, poput poznatog Safari bara na samom vrhu poluotoka.
Kamenjak zaslužuje posjet, pogotovo zaljubljenike u prirodu i more.
O autoru
