mramorna mrežasta stjenica, Halyomorpha halys

Smrdljivi martin (Halyomorpha halys) – invazivna stjenica u Hrvatskoj. Saznajte biologiju, stanište i kako spriječiti ulazak u dom.

Mramorna mrežasta stjenica (Halyomorpha halys), poznata kao i smrdljivi martin, invazivna je vrsta kukca koja se posljednjih desetljeća proširila iz Azije po cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Ova stjenica pripada porodici Pentatomidae, a ime duguje neugodnom mirisu koji ispušta kada se osjeti ugroženom.

Biologija i izgled

Smrdljivi martin (Halyomorpha halys) ima spljošteno, štitasto tijelo tipično za stjenice, dugo od 12 do 17 mm. Tijelo mu je tvrdo i prekriveno sitnim uzorcima u nijansama smeđkasto-sive boje s tamnijim mrljama, što mu osigurava dobru kamuflažu u okolišu.

Rubovi tijela ukrašeni su karakterističnim mramornim uzorkom – naizmjeničnim svjetlijim i tamnijim poljima koja se jasno ističu. Na nogama i ticalima uočavaju se svjetliji prstenovi, još jedna prepoznatljiva značajka po kojoj se ova vrsta lako razlikuje od domaćih stjenica.

Glava mu je trokutasta, s velikim složenim očima tamne boje. Na prednjem dijelu glave nalazi se usni aparat za bodenje i sisanje – tanka, dugačkast oblikovana rilica kojom probija površinu biljaka i isisava biljne sokove. Taj način prehrane čini ga opasnim poljoprivrednim štetnikom.

Krila su razvijena i složena preko leđa u obliku štita. Prednja krila djelomično su kožasta, a djelomično membranozna, dok su stražnja krila tanka i prozirna, skrivena ispod njih. Kada se osjeti ugroženim, odrasli kukac može poletjeti, no češće se kreće hodanjem.

U obrambene svrhe izlučuje sekrete s neugodnim mirisom, što ga čini nepoželjnim „gostom“ u kućama i stanovima. Upravo po tom mirisu dobio je narodni naziv – smrdljivi martin.

Životni ciklus

Ženke odlažu jaja u skupinama na naličju listova biljaka. Tijekom sezone mogu položiti i nekoliko stotina jaja. Ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija (nimfe), prije nego što postanu odrasli kukci. Odrasle jedinke mogu živjeti nekoliko mjeseci, a prezimljuju skrivene u zaklonima.

Prehrana i štetnost

Smrdljivi martin se hrani tako da svojim usnim aparatom za bodenje i sisanje probija plodove i listove biljaka, isisavajući biljne sokove. Rezultat su:

  • oštećeni plodovi voćaka (jabuke, kruške, breskve, smokve, vinova loza)
  • deformacije i smeđe pjege na površini
  • smanjena tržišna vrijednost uroda

Zbog velike štetnosti u poljoprivredi, ova stjenica predstavlja ozbiljan gospodarski problem.

Pierre Bornand

Stanište i rasprostranjenost

Smrdljivi martin (Halyomorpha halys) porijeklom je iz Kine, Japana i Koreje, gdje je stoljećima bio prirodni dio ekosustava. Međutim, zbog globalne trgovine i prijevoza poljoprivrednih proizvoda, slučajno je unesen u Sjevernu Ameriku krajem 20. stoljeća, a zatim i u Europu početkom 2000-ih godina. Danas se smatra jednom od najraširenijih invazivnih stjenica na našem kontinentu, koja se uspješno prilagodila različitim klimatskim uvjetima.

U Hrvatskoj je prvi put zabilježena prije desetak godina, a u kratkom je vremenu postala vrlo česta vrsta. Najbrojnija je u gradskim i prigradskim područjima, gdje u jesen masovno ulazi u kuće i stanove tražeći zaklon za prezimljavanje.

Kao polifagna vrsta, smrdljivi martin nema usko specijalizirano stanište. Može se naći u: voćnjacima (jabuka, kruška, breskva, trešnja, smokva) vinogradima, povrtnjacima (rajčica, paprika, krastavac), vrtovima i parkovima te na brojnim ukrasnim biljkama i drveću.

Njegova prilagodljivost, visoka plodnost i otpornost omogućuju mu da se širi novim područjima i ugrožava poljoprivrednu proizvodnju, ali i svakodnevni život ljudi, budući da je postao neugodan “kućni gost” u mnogim europskim domovima.

Zašto ulazi u kuće?

U jesen, kada temperature padnu, smrdljivi martin masovno traži zaklonjena mjesta za prezimljavanje. Najčešće ulazi u pukotine u zidovima, prozore i okvire roleta, tavane i podrum stanove i kuće. Iako ne grize i nije opasan za ljude, neugodan je zbog mirisa koji ispušta kada ga se stisne ili uznemiri.

Kako spriječiti ulazak u dom?

Nekoliko jednostavnih mjera može pomoći:

  • Zaštitne mreže na prozorima i vratima
  • Zatvaranje pukotina u zidovima, oko prozora i roleta
  • Redovito provjetravanje i uklanjanje kukaca bez gnječenja (usisavačem ili metlicom)
  • Na balkonu i prozorskim daskama može se koristiti ocat ili sapunica kao prirodni repelent

👉 Zaključak: Smrdljivi martin je invazivna stjenica koja je postala čest “kućni gost” u Hrvatskoj, posebice u jesen. Iako nije opasna za zdravlje ljudi, predstavlja problem u poljoprivredi i neugodnost u kućanstvima. Prevencija ulaska u zatvorene prostore najbolji je način da se smanji njihova prisutnost.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...