Posebnu draž vlažnim staništima u proljeće daje biljka kockavica (Fritillaria meleagris) iz porodice ljiljana. Šare tvore uzorak šahovnice od čega potječe i hrvatski naziv za ovu vrstu – kockavica.
Kockavica podsjeća na tulipan, samo što joj je cvijet crvenosmeđe do purpurno obojen, sa svjetlijim i tamnijim šarama.Cvjetovi su uglavnom pojedinačni, no ponekad ih se na jednoj stabljici može pronaći dva ili više. Pojavljuju se tijekom ožujka i travnja, a oprašuju ih bumbari i pčele. Osim sjemenkama, koje se razvijaju u uspravnim plodovima tobolcima, kockavica se može razmnožavati i vegetativno odnosno lukovicama.
Nalazimo ih na vlažnim travnjacima, a raste i u svijetlim i otvorenim poplavnim šumama. Može narasti do 30 cm visine. Njezina tanka stabljika na vrhu nosi cvijet, ispod kojeg je naizmjenično poredano nekoliko dugih i uskih listova.
Kockavica počinje cvjetati tek nakon pet do osam godina, te može doživjeti starost od čak 30, a vjerojatno i više, godina. Otrovna je, pogotovo za sisavce.
Rasprostranjena je na području središnje, sjeverne i sjeveroistočne Hrvatske, uz nekoliko izoliranih nalazišta s područja Velebita.
Kao osjetljiva vrsta (VU), kockavica je uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske, te je kao takva strogo zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Ugrožena je zbog gubitka vlažnih livada na kojima raste. Ova staništa nestaju zbog negativnih čovjekovih djelovanja koja uključuju melioraciju i urbanizaciju te pretvaranje zemljišta u oranice. S druge strane, ta su staništa ugrožena i prirodnim procesima zaraštavanja drvenastom vegetacijom do kojih dolazi uslijed prestanka košnje i ispaše te zapuštanja livada.