Otkrij živi svijet naših plaža – od borova i crnika do rakova, spužvi i zvjezdača. Mali vodič kroz floru i faunu Jadrana uz obalu i pod morem.
Kad se ljeti kupamo, sunčamo ili zaronimo u Jadransko more, rijetko razmišljamo da oko nas postoji pravi mali ekosustav. Živi svijet naših plaža obuhvaća raznolike biljke i životinje – od mirisnih borova i crnika koji pružaju hlad, preko rakova i školjkaša na kamenitim obalama, pa sve do šarenih spužvi, zvjezdača i moruzgvica na morskom dnu.
Ovaj vodič približava najzanimljivije vrste koje možemo susresti uz obalu i pod morem, bilo da šetamo plažom, istražujemo plićak ili roneći otkrivamo bogatstvo Jadrana.
🌿 Biljke uz plažu
Naše obale krasi raznolika mediteranska vegetacija koja se prilagodila suncu, soli i vjetru.
Najviše hlada na plažama pružaju alepski bor (Pinus halepensis) i crnika (Quercus ilex), poznata i kao hrast crnika. Crnika je autohtona vrsta sjevernog Jadrana i najčešća prirodna vegetacija tog područja. To je vazdazelena vrsta, s čvrstim kožastim listovima tamnozelene boje, drukčijima od ostalih hrastova, zbog čega može podnijeti sušu i sol. Stvara guste šume koje osiguravaju stabilnost tla i prirodni hlad.
Alepski bor češći je na jugu Jadrana, no zbog svoje dekorativnosti i brza rasta često je sađen i na sjeveru, gdje nije prirodna vrsta. Prepoznat ćemo ga po nepravilnim krošnjama i dugim iglicama koje šume na vjetru, a u uvalama i uz plaže stvara slikovite krajolike.
Na mjestima gdje su šume degradirane razvija se makija – gusta, neprohodna zajednica grmova i niskog drveća, tipična za cijeli Mediteran.
Na stjenovitim obalama, u ekstremnim uvjetima soli i sunca, uspijevaju mrižica (Limonium spp.) sa svojim ljubičastim cvjetićima te motar (Crithmum maritimum), aromatična biljka mesnatih listova koja se nekada koristila i kao začin.
Posebno zanimljive su biljke šljunkovitih i pješčanih plaža. Na šljunku, primjerice na Brijunima ili Pagu, raste rijetka primorska makovica (Glaucium flavum) sa žutim cvjetovima. Na pješčanim plažama Raba i Mljeta nailazimo na primorski žilj (Pancratium maritimum) s velikim bijelim cvjetovima koje rado posjećuju leptiri, te na primorski kotrljan (Eryngium maritimum), biljku čeličnoplave boje i bodljikavih listova. Ove pješčarske vrste neprestano se bore s vjetrom – i, nažalost, ljudskim utjecajem.
Dio plaža oblikuju i slane lagune, osobito na Pagu i kod Nina, gdje se miješaju slatka i morska voda. Tu nalazimo močvarne biljke poput šaševa i sitova, dok u samoj vodi često dominiraju caklenjače (Salicornia spp.), biljke mesnatih stabljika koje mogu preživjeti u izrazito slanim uvjetima.
🌊 Pod utjecajem mijena i valova
Dio obale koji se povremeno nalazi pod morem, a povremeno na zraku, biolozi nazivaju supralitoral i mediolitoral. Visina tog pojasa ovisi o izloženosti – na zaštićenim mjestima jedva pola metra, a na otvorenim obalama može dosegnuti i nekoliko metara. To je granica kopna i mora, područje stalnih promjena i ekstremnih uvjeta na koje se živa bića moraju posebno prilagoditi.
Organizmi ovdje podnose izmjene suhe i mokre faze, snažne valove, zaslanjivanje i isušivanje. Neki koriste i naplavine koje donosi plima. U malim lokvicama nastalim od valova ili kiše život se često zadržava duže nego na otvorenoj stijeni.
Među algama se ističu modrozelene alge, primjerice one u obliku sitnih crnih kuglica. Od životinja česti su mali obalni pužić i račić babura, dok nepokretni rak vitičar brumbuljak filtrira hranu pomoću vitičastih izdanaka.
Vrlo je poznat i rak gomnar (šuša) koji juri po stijenama, a na znak opasnosti munjevito se skriva u pukotine. U istom pojasu ponekad možemo vidjeti i jedinu jadransku „amfibijsku“ ribicu – babicu, koja se snalazi i na kopnu i u vodi.
Na stijenama se čvrsto priljubljuju priljepci (iako izgledaju kao školjke, zapravo su puževi), a uz njih se često nalazi i hiton, još jedan zanimljivi puž s oklopom od pločica. U raspuklinama stijena i sjenovitim prevjesima uočavamo crvenu moruzgvu, dok se uz nju često kriju puževi ogrci.
Mnogima su najpoznatije dagnje (Mytilus galloprovincialis) – crne jestive školjke koje u jatima oblažu stijene. One filtriraju morsku vodu i hrane se organskim česticama koje donose struje. Na sličnim mjestima nailazimo i na oštrige ili kolonije barčica, još jedne vrste filtratora.
Ovaj svijet mijena i valova pokazuje nevjerojatnu otpornost i prilagodbu – prava mala granica između mora i kopna.
O autoru
