Prugasta konjska smrt (Calopteryx splendens) jedna je od čestih vrsta vretenaca koje nalazimo uz naše vode.
Prugasta konjska smrt ili prugasti blistavac (Calopteryx splendens Harris, 1780) je veliko, tankostruko vretence iz reda Odonata (vretenca), podreda Zygoptera (tankostruka vretenca), porodice Calopterygidae (prave konjske smrti). Nastanjuje osunčane potoke, rijeke i vode stajaćice obrasle vegetacijom. Rasprostranjeno je čitavom Hrvatskom.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Dužina tijela iznosi do 5 cm, raspon krila oko 7 cm. Mužjak je metalnoplave boje sa zelenkastim odsjajem i od slične modre konjske smrti (Calopteryx virgo) najlakše se razlikuje po tamnoplavo obojenoj gornjoj polovici krila. Ženka je metalnozelena, prozirnih krila žućkastog odsjaja, s bijelom pseudopterostigmom pri vrhu. Pterostigma je obojena stanica pri vrhu krila koju nalazimo kod gotovo svih vretenaca i nekih drugih vrsta kukaca. Ako je pterostigma obrubljena žilama, onda je prava, a ako nije, onda je neprava. Neprava pterostigma prisutna je samo u ženki roda Calopteryx, dok je mužjaci tog roda uopće nemaju.
Vretenca u svojem razvoju prolaze kroz nepotpunu preobrazbu koja obuhvaća samo tri stadija: jaje, ličinka ili nimfa i odrasli kukac ili imago (za razliku od leptira, nedostaje kukuljica). Nakon parenja, ženka polaže jaja sama, često u tkivo vodenih biljaka. Ličinke se izliježu za 14 dana. Razvijaju se u vodi i borave pri dnu, u mulju i među vodenim raslinjem. Ličinke su aktivne uglavnom noću i vrlo su proždrljive. Vrsta prezimljuje u stadiju ličinke ukopana u muljevito dno. U proljeće nastupa preobrazba u odrasli oblik (imago). Vretence se preobražava izvan vode, pričvršćeno za biljku ili grm. Nakon preobrazbe slijedi 7-10 dana spolnog sazrijevanja, a potom mužjaci zauzimaju teritorije na mjestima pogodnima za polaganje jaja. Prugasta konjska smrt leti od početka svibnja do početka rujna.
Prema literaturnim podacima, vrsta ima izražen migratorni potencijal pa često kolonizira nova područja. Za sada nije ugrožena (Lc), no suočava se s problemom nestajanja staništa i zagađenja slatkih voda.
O autoru:
Luka Hercigonja biolog je amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
