Bazga (Sambucus nigra) je omiljena biljka iznimnih ljekovitih svojstava i ugodne arome cvjetova.
Bazga, ili crna bazga (Sambucus nigra), jedna je od onih biljaka koje ne možeš ne primijetiti u proljeće. Njezin opojan miris cvjetova širi se selima, šikarama i uz puteve, dozivajući pčele, ali i domaćice koje znaju koliko blaga skriva ova samonikla biljka. Osim što je simbol proljetnog buđenja, bazga ima bogatu tradiciju u narodnoj medicini i kulinarstvu. Pripada porodici moškovica (Adoxaceae).
Stanište i rasprostranjenost
Bazga raste gotovo posvuda u Hrvatskoj – uz rubove šuma, na čistinama, uz potoke i rijeke, šikare, u dvorištima, uz gospodarske objekte, putove i sl. Voli vlažna, humusna tla i polusjenovita staništa, ali će se snaći i na osunčanim livadama. Često ju se može pronaći i u napuštenim dvorištima, gdje uspijeva bez ikakve brige.
Visoki grm
Korijenov sustav bazge plitak je i površinski. Nadzemni dio biljke je listopadni grm koji izrasta do 5 metara u visinu ili stablo visoko do 10 metara. Mlade grane sivkaste su boje, glatke i prekrivene tamnim lenticelama (otvori za izmjenu plinova slični bradavicama), dok je kora u starijih grana tamnija i izbrazdanija. Grane su u presjeku šuplje, ispunjene mekanom bijelom srčikom. Složeni, neparno perasti i nasuprotni listovi izrastaju prije cvatnje. Plojke listova su ušiljene, s pilasto urezanim rubom. Bazgu često napadaju lisne uši.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Cvjetovi i plodovi bazge
Cvjetovi su sitni, bijeli, dvospolni i vrlo mirisni, skupljeni u vršni cvat (paštitac) širok do 20 cm. Ocvjeće se sastoji od pet latica, a unutar ocvjeća smješteno je pet prašnika i jedna podrasla plodnica. Plodovi su sočne koštunjičave bobice, koje su isprva zelene, zatim ljubičasto-crvene, te na kraju sazrijevanja (u kolovozu) crne. U svakoj bobici nalaze se po tri sjemenke. Bazga cvate od kraja travnja do lipnja, u našem podneblju uglavnom u svibnju. Razmnožava se sjemenkama i vegetativno.
Primjena u prehrani
Svi dijelovi bazge – korijen, kora, list, cvat i plod – koristite se u ljekovite svrhe, osobito u liječenju bolesti respiratornih organa, dišnih putova, za pospješivanje izlučivanja tekućina (znojenje, mokraća), iskašljavanje, za jačanje imuniteta itd. Nezreli plodovi i listovi bazge sadrže toksični sambunigrin, spoj koji sadrži cijanovodik. Do trovanja može doći zato što se cijanidni ion veže za hemoglobin u krvi, čime sprječava vezanje kisika. Stoga nezrele plodove u sirovom stanju treba izbjegavati. Zreli plodovi koriste se u prehrani, termički obrađeni, i to za pravljenje pekmeza, voćnog soka, kompota, likera i bazginog vina.
Bobice bazge, nakon kuhanja, postaju osnova za:
- džemove i pekmeze bogate okusom i bojom,
- voćne sirupe slične aroniji,
- vino od bazge, tradicionalno u nekim dijelovima Europe.
Najradije se ipak koriste cvjetovi, osobito za vrlo ukusan, osvježavajući i ljekoviti sirup od bazge. Sušeni cvjetovi koriste se i za čaj, samostalno ili u kombinaciji s, primjerice, lipom i kamilicom, za liječenje prehlade i gripe. Pri tome je dobro napraviti čaj visoke koncentracije, tj. nekoliko žlica osušenih cvjetova na šalicu vode. Cvjetove općenito treba ubirati po sunčanom vremenu, najbolje iza podneva, jer tada sadrže najmanje vlage. Suše se na tamnom i prozračnom mjestu i poželjno je da zadrže što svjetliju boju (nije dobro da previše potamne). Isto tako važno je ubirati cvjetove s biljka koje su što udaljenije od poljoprivrednih površina te tako nisu izložene otrovima koji se raspršuju prilikom prskanja usjeva.
Zanimljivosti o bazgi
🌿 Bazga se od davnina smatra biljkom moći – vjerovalo se da štiti kuću od zlih duhova.
🌿 U narodnoj medicini koristila se kao lijek protiv groznice, kašlja, gripe i viroza.
🌿 Kora, lišće i nezrele bobice su otrovni – sadrže sambunigrin, koji se razgrađuje kuhanjem.
🌿 Bazga je i medonosna biljka, važno hranilište za pčele i druge oprašivače u proljeće.
🌿 U keltskoj mitologiji, smatrana je drvetom vila i čuvara šume.
Zaključno
Bazga je savršen primjer kako naizgled obična biljka skriva niz iznimnih svojstava. Bilo da je bereš za sirup, pekmez ili samo uživaš u njenom mirisu tijekom šetnje, bazga nas svake godine podsjeti da su najveća blaga često na dohvat ruke – ako znaš gdje gledati.
Tekst i fotografije: Luka Hercigonja
O Autoru:
Luka Hercigonja biolog je amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu
O autoru
