Foto: Boris Lauš
Kravosas (Elaphe quatuorlineata), naša je najveća zmija. Ime je dobio po krivom mitu da kravama siše mlijeko. Iako velika, to je dobroćudna zmija.
Četveroprugi kravosas (četveroprugi guž ili kravosas) može narasti do čak 260 centimetara duljine što ga čini našom najduljom zmijom, iako su jedinke najčešće duge oko 150 centimetara. To je velika je i jaka zmija s dobro istaknutom, lagano zašiljenom glavom. Oči su tamne s okruglom zjenicom. Velika je razlika između obojanosti kod mladunaca i kod odraslih jedinki. Mladunci imaju red tamnih mrlja na leđima te red manjih mrlja na bokovima, bez postojanja bočnih linija. Odrasli su tamnije obojani, svijetlosmeđi ili sivi, nemaju mrlje na leđima, ali posjeduju dva para dugačkih crnih linija na oba boka po čemu su i dobili ime. Također postoje dvije tamne linije na obje strane glave. U prijelaznom razdoblju do odrasle dobi mladunci postepeno gube tamne mrlje i dobivaju bočne pruge. Trbuh je uglavnom žućkast, često pun tamnih mrlja. Uglavnom ima 25 redova ljusaka duž tijela.
Saznajmo više o zmijama Hrvatske!
Odrasli su primjerci nezamjenjivi s nekom drugom našom zmijom zbog svoje veličine i karakterističnih usporednih linija na bokovima. Mladunci su pak lako zamjenjivi s crnokrpicama zbog svojih mrlja, ali nemaju okomitu zjenicu i toliko šiljat oblik glave.
U Hrvatskoj je prisutna na čitavom obalnom području uključujući i velik broj otoka.
Voli niže nadmorske visine, uglavnom do 600 metara, no ponekad ju nađemo i na većim visinama. Voli topla i vlažna staništa poput rubove šuma, obrasle obronke, nasipe, suhozidove te obalama lokvi, jezera i rijeka. Ova je zmija odlična penjačica, ali i plivačica. Kravosasi mogu prelaziti udaljenosti između otoka ili kopna i otoka plivajući i koristeći morske struje.
Usprkos veličini i robusnosti, mirna je zmija i prilično spora, ako opazi čovjeka uglavnom se smiri, a ako je ulovljena rijetko grize. Nije otrovnica već plijen ubija davljenjem. Hrani se sisavcima, kako manjim poput miševa, tako i većim poput zečeva i kunića, no zna jesti i ptice te njihova jaja i ponekad guštere. Mladunci se gotovo isključivo hrane malim gušterima. Ženke liježu 5 – 16 jaja ispod kamenja u srpnju i kolovozu.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Mit da kravosasi piju kravlje mlijeko potpuno je kriv, a proizlazi iz pronalazaka kravosasa u stajama gdje su zapravo u lovu na glodavce koji tamo traže sklonište i hranu. Mlijeko je u pravilu hrana mladih sisavaca, ne i drugih skupina životinja. Čovjek je jedini izuzetak koji koristi mlijeko drugih vrsta u svojoj ishrani, posebice je izuzetak da ga koristi i u odrasloj dobi. Na internetu se mogu pronaći slučajevi kad bi zmije popile mlijeko, no tu se radi o dehidriranim jedinkama koje jednostavno private ponuđenu tekućinu kako bi utažile žeđ ili ovlažile usta. U prirodi ne postoje slučajevi da zmija napadne sisavca zbog mlijeka.
O autoru
