Kopitnjak (Asarum europaeum) jedna je čestih šumskih biljaka, a dobila je ime po obliku lista.
Kopitnjak je zeljasta trajnica iz porodice vučjih stopa (Aristolochiaceae) koja samoniklo raste u listopadnim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara, Like i Velebita. Biljka je dobila naziv kopitnjak radi sličnosti plojke lista s konjskim kopitom. Dolazi uglavnom u gustim gomilama, rijetko kao pojedinačna biljka. Varijabilna je vrsta pa je na području Hrvatske zabilježeno više podvrsta ove biljke. Zbog smanjenja brojnosti i gubitka staništa kopitnjak je u Republici Hrvatskoj zakonom zaštićena biljka.
Nadzemni dio biljke izrasta već u rano proljeće iz dugog podanka koji je smješten odmah ispod površine tla. Podanak ima vrlo intenzivan, aromatičan i ugodan miris. Stabljika je vrlo kratka i jako dlakava. Iz svakog lisnog pupa izrastu po dva jednostavna lista s dugačkom peteljkom. Listovi su u odnosu na tlo visoki 10 -15 cm. Plojke listova su bubrežastog oblika i sjajne, tamnozelene boje. Rubovi plojki su cjeloviti i prekriveni sitnim dlačicama. Lisna nervatura je mrežasta.
Dvospolni cvjetovi su pojedinačni, neugledni i mali. Smješteni su na dlakavoj cvjetnoj stapci i teško su uočljivi jer rastu tik uz tlo. Često puta je potrebno razgrnuti listinac s tla kako bi ih uočili. Perigon se sastoji od 3 smeđeljubičasta listića u obliku zvona. Unutar perigona je smješteno 12 prašnika u dva ciklusa (6+6) i plodnica od 6 plodnih listova. Kopitnjak cvate od ožujka do svibnja, a cvjetove oprašuju kukci koje privlači miris i nektar.
Plod je dlakava kapsula koja se sastoji od 6 pregrada. U pregradama su smještene brojne sjemenke koje imaju nastavke bogate masnoćama i bjelančevinama, tzv. elajosomi. Zbog elajosoma mravi odnose sjemenke u svoje nastambe. Masnoće i bjelančevine iz nastavaka pojedu, a sjemenke izbace van. Tako mravi na zgodan način sudjeluju u rasprostranjivanju sjemenki.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Kopitnjak je otrovna biljka i to svi njeni dijelovi u svježem stanju. Sušeni podanak i čaj od listova koristili su se u malim količinama u narodnoj medicini, uglavnom za izazivanje povraćanja, izbacivanje sluzi itd. Interesantno je da su se kroničnim alkoholičarima davali različiti pripravci na bazi kopitnjaka kako bi im se ogadio alkohol. Međutim, upotreba kopitnjaka danas se više ne savjetuje. Cijela biljka ispušta eterična ulja koja sadržavaju alkenilbenzensku, aromatičnu i toksičnu tvar azaron.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
