Žuti gavez (Symphytum tuberosum) kasnija je proljetnica, kada šuma već olista.
Žuti gavez je zeljasta trajnica iz porodice oštrolista (Boraginaceae), koja je u Hrvatskoj zastupljena sa 103 zabilježene vrste raspodjeljene u 19 rodova. Žuti gavez rasprostranjen je uglavnom na vlažnim staništima svijetlih listopadnih šuma, uz obale rijeka, potoka i jezera te na vlažnim livadama. Cvate od ožujka do svibnja.
Biljka ima vrlo razvijen debeli višegodišnji korijen. Bijeli podanak ispod površine tla je kvrgav. Nadzemna stabljika je jednogodišnja i nerazgranata, visoka do pola metra. Na stabljici su vidljive grube dlake. Listovi su naizmjenično raspoređeni, gornji listovi nemaju peteljke, sjedeći su. Plojke listova su lancetaste i prekrivene dlakama.
Cvatnja počinje već od travnja pa sve do kolovoza. Dvospolni žuti cvjetovi su viseći, zvonolikog oblika. Pojedinačni cvjetovi skupljeni su u cvat koji izbija iz pazušca gornjih listova. Čaška se sastoji od 5 lapova, a vjenčić od 5 latica. Unutar ocvjeća je 5 prašnika i plodnica od dva plodna lista, sa lažnom septom. Kukci koji oprašuju žuti gavez moraju imati duge usne organe jer su nektariji pri dnu vjenčića. Iz cvjeta nastaje plod kalavac koji se sastoji od 4 jednosjemena plodića. Biljku je moguće razmnožavati sjemenom i podankom.
Ljekovitost žutog gaveza je bila poznata narodima starog vijeka koji su mu pripisali atribut “svemoćni” u liječenju. Od bioaktivnih tvari sadrži alantoin koji se koristi za brže zacjeljivanje rana. Sadrži i veće količine fitohormona auksina koji zajedno s alantoinom pospješuje regeneraciju tkiva. Mast na bazi gaveza je odlična pri upali tetiva, artritisa, oticanja zglobova, uganuća ili iščašenja zglobova, preloma kostiju i drugo. U narodnoj medicini još je popularniji ljubičasti gavez (Symphytum officinale), o kojem smo također nedavno pisali.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
