Foto: DinaKuzia
Opasna striga (Scolopendra cingulata) vrsta je stonoge čiji ubod može biti opasan, ali na sreću skriva se ispod kamenja ili lišća.
Stonoge su fascinantni člankonošci koje karakterizira dugačko, segmentirano tijelo sastavljeno od brojnih kolutića. Na svakom kolutiću može se nalaziti jedan par nogu (kod striga) ili dva para (kod dvojenoga). Neki predstavnici ove skupine imaju samo tri para nogu, dok drugi mogu imati i više od 200!
Na njihovoj glavi nalaze se ticala osjetljiva na opip i miris, a duž cijelog tijela smješteni su otvori za disanje – tzv. odušci. Unutrašnjost tijela ispunjena je dugačkim, cjevastim srcem koje pulsira kroz gotovo svaki kolutić, kao i dugim probavilom kroz koje se odvija probava hrane. Oči su pojedinačne, a znanstvenici vjeruju da su tijekom evolucije nastale iz sastavljenih očiju.
Najveća stonoga –Scolopendra cingulata
Naša najveća stonoga je opasna striga (Scolopendra cingulata), koja može narasti do 15 centimetara. Iako je to za nas impozantna veličina, ova vrsta zapravo je među manjima unutar roda Scolopendra – neke tropske rođakinje dosežu i do 30 cm!
Tijelo joj je spljošteno i građeno od segmentiranih dijelova čija je boja žutozlatna do smećkasta, s crnim završecima na stražnjem dijelu tijela. Svaki segment zaštićen je čvrstim hitinskim pločicama, dok je glava tamna. Ima duge, žute noge i kratka, crvena ticala. Zbog velikog gubitka vode kroz kožu i oduške, aktivna je noću, dok se po danu skriva ispod kamenja, lišća ili panjeva.
⚔️ Brza, agresivna i otrovna
Opasna striga je izrazito grabežljiva vrsta, poznata po brzini i agresivnosti. Napast će gotovo svaku životinju koja nije veća od nje – od sitnih kukaca do manjih kralježnjaka.
Za lov koristi svoj specijalizirani prvi par nogu, pretvoren u čeljusne nožice koje podsjećaju na kliješta. Na njihovom vrhu nalazi se bodlja kroz koju ubrizgava otrov u plijen. Kada ga onesposobi, koristi tri para čeljusti kako bi ga rastrgala i pojela.
⚠️ Ugriz koji se pamti
Iako nije smrtonosna, opasna striga može ugristi i čovjeka. Ugriz je iznimno bolan, a kod osjetljivijih osoba može izazvati:
- lokalnu upalu i otok
- visoku temperaturu
- povraćanje
- opću slabost
Zbog toga je važno ne dirati strigu i ne pokušavati je ukloniti rukom ako je naiđete u prirodi.
🧬 Životni ciklus i razmnožavanje
Kod opasne strige parenje je jednostavno, ali zanimljivo. Mužjak ne oplođuje ženku izravno, već ostavlja spermatofor – paketić sperme – koji ženka naknadno preuzima i koristi za oplodnju jaja.
Nakon parenja, polaže nekoliko desetaka jaja, najčešće u vlažno i zaštićeno tlo. Ženka ih čuva i štiti sve dok se ne izlegnu mlade stonoge.
🔍 Zaključno
Opasna striga možda izgleda zastrašujuće, no ona je važan dio prirodne ravnoteže. Kao noćni predator, pomaže u kontroli brojnosti drugih manjih životinja i kukaca. Iako može predstavljati rizik za čovjeka, ugrizi su rijetki i najčešće se događaju pri pokušaju rukovanja ili uznemiravanja.
Ako je sretnete – divite se njenoj građenosti i brzini, ali ostavite je na miru. U svojoj ulozi, striga je više korisnik šume nego neprijatelj čovjeka.
O autoru
