Vodomar – prelijepi ribar naših voda

vodomar, Alcedo atthis

Vodomar je mala, ali upečatljiva ptica jarkih boja koja munjevito roni za ribom – pravi dragulj hrvatskih rijeka i jezera.

Vodomar (Alcedo atthis) je jedna od najljepših ptica Europe, prepoznatljiv po metalno plavom perju i narančastim prsima. U letu bljesne poput dragulja iznad vode, a zatim se strmoglavi prema površini kako bi uhvatio ribu. Iako malen, ovaj vješti ronioc simbol je čiste i zdrave rijeke. U Hrvatskoj ga možemo vidjeti uz rijeke, ali i uz obalu mora, gdje brižno skriva svoje gnijezdo u obalama riječnih sprudova.

Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj

Kako izgleda vodomar?

Za vodomara je karakterističnonjegovo raskošno perje, jedno od najupečatljivijih među europskim pticama. Gornji dio tijela prekriven je plavkastim perjem koje, ovisno o svjetlu i kutu gledanja, prelazi iz tamno plavozelene u tirkiznoplavu nijansu. Po leđima se pruža sjajna, svjetlucava pruga, poput dragulja koji blista na suncu.

Pera na pokrilju završavaju azurnoplavim vrhovima, što daje dojam nježne pjegavosti. Donji dio tijela je toplo obojen – od hrđastocrvene do kestenjastosmeđe, dok je vrat bijel, čime se ističe kontrast boja. Kljun je dug, oštar i snažan; kod ženke je s donje strane dijelom narančastocrven, dok je kod mužjaka potpuno crn.

Iako ima kratak rep i male noge, vodomar je savršeno građen za ronjenje i precizno lovljenje plijena. Njegov aerodinamičan oblik i oštri vid omogućuju mu da poput strelice zaranja u vodu i s nevjerojatnom točnošću hvata ribu.

vodomar, Alcedo atthis

Čime se hrani vodomar?

Vodomar je vrsni ribolovac, pravi majstor preciznog lova u prirodi. Najčešće lovi male ribe, ali se hrani i vodenim kukcima, ličinkama, račićima te punoglavcima. Sa svoje promatračnice – najčešće tanke grane ili izdanka iznad vode – strpljivo motri plijen. Kad uoči ribicu, poput strelice se strmoglavi prema vodi, uranjajući točno „na glavu“.

Ako je ulov uspješan, iz vode izroni s ribicom koja se u kljunu još koprca. Tada se vraća na granu, gdje svoj plijen najprije udari o drvo kako bi ga omamio, a zatim ga okrene tako da ga proguta glavom naprijed – kako mu peraje ne bi smetale.

Kad u blizini nema pogodnih grana za sjedenje, zna lebdeći u zraku nad vodom čekati pravi trenutak za zaron. U Hrvatskoj ga najčešće nalazimo uz sporije tekuće rijeke i bistre stajaćice, gdje mu je lov najlakši, dok se zimi spušta i do obalnog područja mora, gdje traži nova ribolovna mjesta.

izvor

Gdje živi vodomar?

Vodomar (Alcedo atthis) je ptica čistih voda – njegovo prisustvo znak je zdrave, netaknute prirode. Najradije obitava uz riječne obale, potoke, jezera i ribnjake, gdje su vode bistre i bogate ribom. Posebno mu odgovaraju mjesta s strmijim obalama u koje može iskopati tunelasto gnijezdo, često dugačko i do metar. Na kraju tog tunela nalazi se mala komorica u kojoj ženka polaže jaja.

U Hrvatskoj je široko rasprostranjen, ali ga najčešće susrećemo u nizinama i dolinama većih rijeka poput Drave, Mure, Save, Kupe, Cetine i Krke. Tijekom zime pojedini se primjerci sele prema obalnom pojasu Jadrana, gdje pronalaze nezaleđene vode i lakši pristup hrani.

Vodomar izbjegava one dijelove rijeka koji su zagađeni ili regulirani betonskim obalama, jer tamo ne može pronaći ni ribu ni mjesto za gniježđenje. Zato je njegovo prisustvo često pokazatelj ekološke ravnoteže – tamo gdje se čuje njegov oštar zvižduk i vidi plavi bljesak nad vodom, rijeka još uvijek živi.

vodomar
foto

Razmnožavanje vodomara

Važno mu je da voda ima strmu obalu za razmnožavanje, od gline ili čvrstog pijeska. U njoj buši tunel dugačak do 90 cm, s komorom za gnijezdo na kraju. Na prijelazu iz veljače u ožujak počinju svadbeni letovi vodomara, a mužjak se udvara ženki donoseći joj ribice. Poslije parenja ženka polaže 6 – 8 jaja, svaki dan jedno. Kad snese zadnje, počnu na njima naizmjence sjediti oba partnera.

vodomar, Alcedo atthis

Inkubacija jaja traje do tri tjedna, a onda izleglim ptićima sljedeća 3 – 4 tjedna roditelji donose hranu u gnijezdo. Potom izlijeću van. Vodomari imaju redovito dva legla, katkad i tri u godini. Katkad jedan mužjak istodobno podiže dva legla s dvije različite ženke. U nas su vodomari stanarice, a u istočnim i sjevernim dijelovima Europe selice. To je široko rasprostranjena ptica Europe i Azije.

foto

PRETPLATITE SE NA NEWSLETER OVOG BLOGA

Pratite me na Instagramu
Pratite stranice na Facebooku
Pretplatite se na moj Youtube kanal

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...