Pupavac (Upupa epops) je prepoznatljiva ptica s raskošnom čubom i pjesmom “up-up-up”, koja u proljeće stiže u Hrvatsku iz Afrike.
Pupavac (Upupa epops) je jedna od najegzotičnijih ptica naših krajeva – s narančastim perjem, crno-bijelim krilima i prepoznatljivom čubom na glavi. Njegov glasni zov “up-up-up” lako odaje njegovu prisutnost u prirodi. U Hrvatsku dolijeće u proljeće, a svojom pojavom i glasom označava početak toplijeg dijela godine. Ova zanimljiva ptica naseljava livade, voćnjake, rubove šuma i sela, gdje u zemlji traži kukce i ličinke.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda pupavac?
Pupavac je jedna od najprepoznatljivijih ptica Europe – pravi mali egzotični dragulj u našoj prirodi. Tijelo mu je pretežno smeđoružičaste boje, dok su krila i rep izraženo crno-bijeli, s upečatljivim šarama koje se posebno ističu u letu. Njegov let je valovit i nepravilan, gotovo kao da “propada”, ali unatoč tome pupavac je vrlo okretan i brz.
Najdojmljivija mu je velika kukma na glavi, koju širi kad se uzbudi, sleti ili brani teritorij. Na vrhovima perja kukme nalazi se crni rub, dok je ostatak toplo narančast do ružičast. Kad sleti, često se može vidjeti kako “pozira” s raširenom kukmom, stvarajući prizor koji je teško zaboraviti.
Čime se hrani pupavac?
Pupavac je insektivorna ptica, što znači da se pretežno hrani kukcima i njihovim ličinkama. Njegov dug, tanak i povijen kljun savršen je alat za ubadanje u zemlju, koru drveća ili među lišće, gdje pronalazi svoj plijen. Najčešće lovi kukce koji žive u tlu, poput hrušteva, rovaca, gusjenica, stjenica i skakavaca, ali i paukova, gujavica i sitnih puževa.
Hranu traži hodajući po tlu, često u karakterističnom ritmu – zastane, zabode kljun i zatim brzo trgne glavom da izvuče plijen. Kad pronađe većeg kukca, udari ga o tlo da ga omami i potom ga proguta cijelog.
U vrijeme hranjenja mladunaca posebno je aktivan: tada lovi veće količine ličinki i gusjenica, koje donosi u gnijezdo skrivajući ih u kljunu. Pupavac tako ima važnu ekološku ulogu – pomaže u smanjenju broja štetnih kukaca u prirodi i poljoprivrednim područjima.
Gdje živi pupavac?
Pupavac obitava u toplijim i sušim krajevima, gdje se izmjenjuju otvoreni travnjaci i voćnjaci s područjima grmlja i drveća. Takva raznolika staništa nude mu dovoljno mjesta za hranjenje i gniježđenje. Najčešće ga se može vidjeti na rubovima šuma, uz poljske putove, vinograde, maslinike i seoska dvorišta.
Za hranjenje mu trebaju otvorene površine na kojima može tražiti kukce u zemlji, ali uvijek bira mjesta gdje u blizini postoji neko stablo, stijena ili zid s rupom pogodnom za gniježđenje. Pupavac rado koristi i šupljine u starim drvećima, pukotine u zidovima, napuštene građevine ili čak kutije postavljene za gniježđenje.
U Hrvatskoj je rasprostranjen u većem dijelu zemlje, najviše u nizinskim i priobalnim područjima. Tijekom zime seli prema Africi, gdje provodi hladniji dio godine, a u naše krajeve vraća se već u ožujku i travnju, s prvim znakovima proljeća.
Razmnožavanje pupavca
Pupavac je samotan i teritorijalan tijekom sezone gniježđenja. Mužjak i ženka stvaraju par koji traje samo jednu sezonu, no za to vrijeme zajedno brane svoj teritorij, često uz glasno dozivanje karakterističnim zovom „up-up-up“, po kojemu je ptica i dobila ime.
Gnijezdo smješta u šupljine drveća, pukotine stijena, zidove starih kuća ili rupe u građevinama – uvijek s uskim ulazom koji ga štiti od grabežljivaca. Materijal za gnijezdo nije osobito bogat – čine ga perje, suho lišće i trava, često pomiješani s prašinom i izmetom.
Ženka polaže 5 do 8 jaja, a inkubacija traje oko 14 do 18 dana. Tijekom tog vremena mužjak joj donosi hranu. Nakon izlijeganja, oba roditelja hrane mladunce kukcima i ličinkama, ali u gnijezdu se ubrzo širi jak, neugodan miris. Taj smrad nije slučajan – mladunci ispuštaju zaštitni sekret kojim odvraćaju moguće napadače i parazite.
Pupavac u Hrvatskoj gnijezdi od ožujka do rujna, najčešće u primorskim i južnim krajevima, dok je u kontinentalnim područjima sve rijeđi i lokaliziraniji. Nakon završetka sezone gniježđenja, u rujnu kreće na jesensku selidbu prema Africi, gdje prezimljuje do proljeća.
✨ Zanimljivosti o pupavcu
- 🪶 Ime prema glasanju: Pupavac je ime dobio po svojem prepoznatljivom zovu „up-up-up“, koji mužjak glasno ponavlja dok brani teritorij ili doziva partnericu. Zbog toga ga se u mnogim jezicima zove slično – na engleskom hoopoe, na francuskom huppe.
- 🧄 Prirodni “repelent” protiv neprijatelja: Mladunci pupavca proizvode smrdljiv sekret iz posebne žlijezde, a i odrasle ptice mogu ispuštati neugodan miris kada su ugrožene. Taj “obrambeni parfem” tjera grabežljivce, ali i parazite.
- ☀️ Neobično sunčanje: Pupavac se često može vidjeti kako čučne, raširi krila i noge, zabaci glavu i kljun usmjeri prema suncu. To je njegov način termoregulacije – ali i pravi fotogeničan prizor.
- 🕳️ Gnijezdo bez čišćenja: Za razliku od mnogih ptica, pupavac ne čisti gnijezdo tijekom sezone. Ono ubrzo postaje prilično neuredno i smrdljivo – no to mu zapravo pomaže u obrani od uljeza!
- ✈️ Selica s dugim putem: Pupavac zimu provodi u podsaharskoj Africi, a u Hrvatsku se vraća u proljeće. Prvi primjerci često stižu već krajem ožujka, najavljujući toplije dane.
- 🎨 Simbol ljepote i mudrosti: U mnogim kulturama, osobito u starom Egiptu i Perziji, pupavac je bio sveta ptica i simbol mudrosti, proljeća i ponovnog rađanja. Često se prikazivao na zidnim slikama i posvetnim predmetima.
O autoru
