Nema mnogo životinja koje mogu samom svojom pojavom dignuti u zrak jato gusaka i pataka. Štekavac je najveća ptica grabljivica nizinske Hrvatske.
🦅 Štekavac (Haliaeetus albicilla) – poznat i kao orao štekavac ili bjelorepi orao – jedan je od najvećih i najupečatljivijih grabljivica Europe, a ujedno i najveći orao Hrvatske. Sa svojim širokim krilima, bijelim repom i oštrim pogledom, štekavac plijeni pažnju svakog promatrača prirode. Nastanjuje močvare, obale rijeka, jezera i morskih zaljeva – prostore gdje voda obiluje ribom i pticama, njegovim glavnim plijenom.
Nekad gotovo nestao s naših prostora, danas se uspješno vraća zahvaljujući zaštiti i očuvanju njegovih staništa. U nastavku otkrij više o njegovim navikama, prehrani, gniježđenju te važnosti za očuvanje bioraznolikosti Hrvatske.
Kako izgleda štekavac?
Štekavac (Haliaeetus albicilla) je impresivna ptica grabljivica, širokih krila koja dosežu i do 2,5 metra raspona. Odrasli primjerci imaju tamnosmeđe perje, svijetlu glavu i karakterističan bijeli rep po kojem su i dobili ime “bjelorepi orao”. Kljun je snažan, žućkast, zakrivljen – prilagođen trganu mesa. Oči su im oštre i svijetle, savršene za uočavanje plijena s velike visine. Mladunci se razlikuju po tamnijem perju i nedostatku bijelog repa – svoj odrasli izgled razvijaju tek nakon nekoliko godina.
🐟 Čime se hrani štekavac?
Štekavac je vrhunski ribolovac, no nije izbirljiv. Glavnu prehranu čini riba, koju hvata izravno iz vode ili krade od drugih ptica. Uz t🐟 Čime se hrani štekavac?
Štekavac je vrhunski ribolovac, no njegova prehrana daleko nadilazi samo ribu. U lovu koristi izvanredan vid i moćne kandže kako bi iz vode zgrabio plijen s izuzetnom preciznošću. Iako mu je riba osnovna hrana, osobito štuka, smuđ, šaran i druge slatkovodne vrste, poznat je i po tome da krade plijen drugim pticama poput čaplji, kormorana ili galebova – prava zračna piraterija!
Osim ribe, lovački repertoar štekavca uključuje i ptice močvarice poput liske, patke i galebova, manje sisavce kao što su miševi, kunići i mlade nutrije, a u zimskim mjesecima ili u nedostatku svježeg plijena, ne libi se ni strvine. Takva prehrambena prilagodljivost omogućuje mu preživljavanje i uspješno gniježđenje čak i u uvjetima kada je riblji fond smanjen, čineći ga jednim od najotpornijih vrhunskih predatora u prirodnom lancu ishrane.
Razmnožavcanje štekavaca
Štekavci su doživotni partneri. Mužjak i ženka stvaraju ili obnavljaju vezu u svadbenom letu gdje se u zraku povežu pandžama i onda obruše prema tlu. Slijedi parenje i gradnja gnijezda. Gnijezdo je golema “utvrda na drvetu” od grana i grančica. Ženka u ožujku nese najčešće dva jaja i s mužjakom se brine o njima 38 dana dok se ne izlegu ptići. Nakon deset tjedana hranjenja mladunci polijeću iz gnijezda. S vremenom postaju neovisni i traže svoje teritorije. Postaju seksualno zreli poslije pet godina.
Gdje živi štekavac?
Štekavce u Hrvatskoj možemo vidjeti uz velike rijeke (Drava, Dunav, Kupa i Sava) i poplavna područja nizinske Hrvatske. Najlakše ćemo ih vidjeti u parkovima prirode Kopačkom ritu i Lonjskom polju te uz veće ribnjake poput Crne mlake i Lipovljana. Procijenjeno je da u Hrvatskoj živi oko 150 parova ovih velikih ptica. Kao i mnoge velike životinje, štekavac je ugrožen nestajanjem prirodnih staništa. Potreban mu je veliki teritorij, gusta šuma za gniježđenje i mnogo hrane, posebice za podizanje mladunaca. Nestankom prirodnih poplavnih područja uz rijeke ugrožene su i ove veličanstvene životinje.
O autoru
