Na planinskim travnjacima Dinare i ostalih krških planina živi žutokrug (Vipera ursini macrops), najmanja europska ljutica. To je i jedna od najrjeđih i ugroženijih zmija.
Dugačak je do pedesetak centimetara, rijetko do 60 cm, a ženke su veće nego mužjaci. Kao i sve ljutice, kratka je i nabijena, mrkog pogleda. Glava joj nije tako široka kao u riđovke i poskoka. Žutokrug varira od svijetlosive do žute boje, s tamnom cik-cak šarom duž leđa. Budući da se često sunča sklupčan ukrug, dobio je ime “žutokrug”. Ovu ćemo zmiju naći samo iznad nadmorske visine od 1000 metara – na južnim obroncima Velebita, Dinare, Troglava i Kamešnice te pojedinim ličkim planinama. Populacije su u Hrvatskoj odvojene i male. To je balkanski endem te ga nalazimo i u okolnim državama.
Najbolje mu odgovaraju visokoplaninski travnjaci. Katkad ulovi guštera ili male sisavce, ali hrani se uglavnom skakavcima koje odmah guta. Zbog toga im otrov nije vrlo važan te je slab i služi za probavu. Ugriz za čovjeka nije opasan te izaziva lokalnu bol i oticanje. U osjetljivih osoba može se javiti mučnina i povraćanje, ali oporavak je obično brz. Ipak, valja biti na oprezu zbog moguće zamjene s poskokom ili riđovkom. Iako zmija otrovnica, žutokrug je plijen ostalim životinjama poput velikih ptica grabljivica, divljih svinja, jazavaca ili čak krupnijeg poskoka.
Saznajmo više o zmijama Hrvatske!
Žutokrug zimi hibernira pod zemljom, u pukotinama stijena ili među korijenjem drveća. U proljeće, kad se snijeg otopi i zatopli, zmije izlaze na površinu, i to prvo mužjaci. U travnju i svibnju oba se spola okupljaju radi parenja. Potkraj kolovoza ili na početku rujna legu od 4 do 8 zmijica duljine do 15 cm. Veće i starije ženke imaju više mladih. Mladim su zmijama potrebne tri ili četiri godine da spolno sazriju, a ženke u prosjeku na svijet donose potomstvo svake druge godine.
Izoliranost populacija te smanjenje planinskih travnjaka zbog nestanka paše ili košnje sijena veliki su problemi ovim zmijama. Stoga je vrsta strogo zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode.