Become a Patron!
Priroda Hrvatske

TRAVNJACI

Travnjaci su zajednice zeljastih biljaka bez grmlja ili drveća. Dominiraju trave, ali među njima dovoljno prostora nalaze i ostale biljke. To je i stanište mnogh životinja pa su travnjaci izuzetno bogata područja.

 

Bijeli cvjetovi ivančica, žuti žabnjaka i šarenilo ostalih ukras su travnjaka. Sunca ne nedostaje, a nakon proljetnih kiša trava zato brzo raste i do metra visine.

Da nema čovjeka, skoro svu Hrvatsku prekrivale bi šume, izuzev na vrlo vlažnim mjestima gdje se razvija vegetacija rijeka, jezera i močvara; zatim na strmim stijenama, visokim planinama, obalama mora i slično. Svi tipovi šikara, živica, travnjaka,livada, pašnjaka, sječina, oranica itd. nastali su djelovanjem čovjeka tj. krčenjem (sječom i paljenjem) prvotne šumske vegetacije.

Prirodni travnjaci u Hrvatskoj razvijeni su u krajnjem sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, Baranji zato jer je tamo zbog male količine oborina onemogućen razvoj šumske vegetacije. Ti stepski travnjaci danas su gotovo u potpunosti pretvoreni u obradive površine, jer su bili razvijeni na izuzetno plodnom černozemu. Uz te stepske travnjake, jednim dijelom prirodni su i visokoplaninski zato jer sena tim staništima zbog jakog djelovanja vjetra, snijega i niskih temperatura nije mogla razviti šuma. No većim dijelom planinski travnjaci su kod nas nastali krčenjem, prvenstveno paljenjem klekovine bora krivulja.

Dvije su osnovne vrste travnjaka: livade i pašnjaci. Livade se kose i s njih poljoprivrednici dobivaju sijeno. Na pašnjacima pasu ovce, koze, krave, konji i ostale životinje. Pašnjaka je danas malo u Hrvatskoj jer stoka se uzgaja većinom u stajama. U oba se slučaja biljke redovito kose ili ih pase stoka. To travi ne smeta jer vrlo brzo raste. Dapače, košnja je korisna jer se tako neprestano režu mlade stabljike drveća i grmlja.

Travnjaci u Hrvatskoj pomalo nestaju. Suvremenim načinom života ljudi zamjenjuju sela gradovima. I oni preostali na selima sve se manje bave poljoprivredom te prestaju kositi livade. Travnjake stoga malo-pomalo osvaja šuma. Najprije zarasta grmljem, a onda ju počinje nadvisivati i drveće. Tako nestaju sve te biljne vrste koje žive uz trave. S njima nestaju i životinje. To se odnosi gotovo na cijeli prostor Hrvatske, osim najviših planinskih područja. Stoga travnjake treba čuvati, a i svaka livada u vrtu oko kuće mali je travnjak.

 

 Vegetacija travnjaka

S  obzirom  na  veliku  klimatsku  i  ekološku  raznolikost  Hrvatske  razlikujemo  četiri velike grupe travnjaka:

  1. Primorski travnjaci (Thero-Brachypodietea)

U  mediteranskom  dijelu  Hrvatske  najčešći  su  suhi  travnjaci  i  kamenjarski  pašnjaci nastali degradacijom vazdazelenih crnikovih i listopadnih šuma bijelog graba i hrasta medunca. Kao trajni stadij održavaju se prvenstveno ispašom. Vlažni travnjaci koji  se  koriste  kao  livade  košanice  razvijeni  su  na  poplavnim  krškim  poljima  i  u  dolinama krških rijeka. Zbog   otplavljivanja   tla,   djelovanja   vjetra,   ljetne   suše   i   požara   mnogi   primorski travnjaci su vrlo oskudno obrasli, pa izgledaju poput kamenih pustinja (npr. otok Pag, Kornati).

Na  mjestima  gdje  se  zadržalo  više  tla  travnjaci  su  znatno  gušće  obrasli  i  bogatiji vrstama. Značajka primorskih pašnjaka je da imaju dva vegetacijska razdoblja godišnje,  u  proljeće  nakon  kiša  i  u  jesen.  Između  je  sušno  ljetno  razdoblje  u  kojem  dolazi do potpunog prekida vegetacije. Na većim nadmorskim visinama, u zono crnog graba razvija se poseban tip kamenjarskih travnjaka izuzetno bogatih biljnim vrstama od kojih su mnoge i endemične.

  1. Brdski i planinski travnjaci kopnenih područja (Festuco-Brometea  i Elyno-Seslerietalia)

Obuhvaćaju   suhe   travnjake   i   kamenjarske   pašnjake   listopadnog   dijela   primorja i kopnenih brdskih i planinskih područja. Brdski travnjaci uspravnog ovsika i srednjeg trpuca (Bromo-Plantaginetum mediae)  rasprostranjeni  su  zoni  bukovih  šuma  u  rasponu  nadmorskih  visina  od  180-1300  m  n.m.  Razvijaju  se  na  suhim  i  plitkim  tlima  iznad  vapnenca  ili  dolomita.  Koriste  se  kao  livade  košanice  koje  se  kose  jednom  godišnje  ili  rjeđe  kao  pašnjaci.

Izuzetno su bogate biljnim vrstama tako da u vrijeme cvatnje izgledaju poput cvjetnog saga. Planinski  travnjaci (Seslerietalia  tenuifoliae)  ili  rudine  razvijaju  se  u  uvjetima  niske  srednje  godišnje  temperature,  velike  količine  oborina,  dugih  zima  i  kratkih  ljeta.  Razvijeni  su  pojasu  klekovine  bora  krivulja  i  subalpskih  bukovih  šuma  na   staništima   koja   nisu   pogodna   za   razvitak   klekovine.   Krčenjem   i   paljenjem   klekovine proširili su se na velika područja naših planina.

  1. Nizinski travnjaci kopnenih područja (Molinio-Arrhenatheretea)

Dok  u  primorskim  i  planinskim  područjima  travnjaci  služe  uglavnom  kao  pašnjaci,  u  nizinskom  području  kontinentalne  Hrvatske  koriste  se  prvenstveno  kao  livade košanice.  S gospodarskog gledišta najbolji su oni travnjaci koji nisu previše, ali su još uvijek  dovoljno  vlažni  da  daju  primjeren  prihod  i  dodru  kvalitetu  krme.

Takva  je  travnjačka    zajednica    runjavog    zečjeg    trna    i    ovsenice    pahovke    (Ononido-Arrhenatheretum  elatioris)  rasprostranjena  na  svježim,  neutralnim  do  slabo  kiselim  tlima   dovoljno   opskrbljenim   hranivima.   Takve   livade   kose   se   redovito   dvaput   godišnje,  a  ako  je  ljeto  kišovito  i  triput.  Za  tu  zajednicu  značajne  su  vrste  ovsenica  pahovka   (Arrhenatherum   elatius),   obična   zobika   (Trisetum   flavescens),   livadna   vlasulja  (Festuca  pratensis),  livadna  vlasnjača  (Poa  pratensis),  rdobrada  (Dactylis glomerata), razne vrste djetelina (Trifolium spp.), ivančica (Leucanthemum vulgare), divlja  mrkva  (Daucus  carota),  kozja  brada  (Tragopogon  orientalis)  i  mnoge  druge.

Zbog  opsežnih  hidromeliorativnih  zahvata  ta  se  zajednica  znatno  proširila  na  račun poplavnih i močvarnih travnjaka. Močvarna  livada  trave  busike  (Deschampsietum  caespitose)  rasprostranjena  je  na  teškim,  glinastim  za  vodu  slabo  propusnim  tlima  Posavine.  Mnoge  vrste  koje  rastu na livadama pahovke rastu i na livadama busike uz još niz močvarnih vrsta kao što  su  npr.  milica  (Gratiola  officinalis),  močvarni  kaćun  (Orchis  palustris),  ljetni  drijemovac  (Leucoium  aestivum),  obični  sit  (Juncus  effusus)  i  razne  vrste  šaševa  (Carex spp.).

  1. Vrištine i travnjaci na kiselim tlima

Vriština ili bujadnica se razvija nakon uništenja kestenovih i hrastovih šuma na  jako  kiselim  tlima  pretežno  u  Lici,  Gorskom  kotaru  i  široj  okolici  Karlovca.  Vrištine su detaljnije opisane u poglavlju o šumama pitomog kestena i hrasta kitnjaka. U  višim  brdskim  i  gorskim  područjima  na  jako  kiselim  tlima  razvijaju  se  travnjaci  srodni  vrištinama,  a  pripadaju  zajednici  moravke  i  trave  tvrdače  (Arnico-Nardetum strictae). Moravka (Arnica montana) je biljka koja se sabire zbog ljekovitih svojstava, a kako je u Hrvatskoj ima vrlo malo prijeti joj istrebljenje.

Životinje travnjaka

Travnjaci izdaleka izgledaju kao da na njima nema mnogo životinja, no treba samo sjesti u travu. Najlakše se uočavaju šareni leptiri koji lepršaju oko još šarenijih cvjetova.Leptiri su vezani za rubove šuma, vrtove, ali na livadama su najzastupljeniji uskrsni leptiri, plavci, pjegavac, lastin rep i mnogi drugi. Na planinskim travnjacima česti su gorski crnci, apolon itd.

Društvo im prave pčele i ostali leteći kukci. U tlu svoja gnijezda gradi zemni bumbar. Manje upadljivo po biljkama i po tlu koračaju livadni mravi u potrazi za hranom s kojom se onda vraćaju u podzemne mravinjake. Ličinke leptira nekih livadnih plavaca prezimljuju u mravinjacima vatrenih mrava, koji inače znaju ugristi druge kukce. Tu na svojih šest nogu hodaju oklopljeni kukci kornjaši. Među stabljikama je trave pjena u kojoj se skriva ličinka kukca pjenuše. Odrasli su kukci vrlo uočljivi sa svojom jarkocrvenocrnom bojom.

Osunčane su livade omiljeno stanište kukca ravnokrilaca. Ove kukce dijelimo u zrikavce – koji imaju vrlo dugačka ticala, a ženke imaju dugu leglicu u obliku bodlje na kraju zatka – i skakavce, s kratkim ticalima i kratkom leglicom koja nema oblik bodlje.  Vrlo brojan može biti obični poljski skakavac.

U zasjedi čekaju pauci, bogomoljke i ostali grabežljivci. Račji pauk potpuno je žut i stapa se s cvijećem, čekajući neoprezne kukce. Okruglasti, žuti do crvenkasti pauk sa žutim točkicama, Araneus alsine, živi na cretovima i vlažnim travnjacima. Gradi male mreže blizu tla i čeka u zasjedi u listu koji je smotao. Tamni pauk vučjak s poplavnih travnjaka često je vrlo brojan, a zna biti čest i pauk vučjak, Arctosa leopardus. Pauk Aculepeira ceropegia s planinskih travnjaka prepoznatljiv je po uzorku hrastova lista na leđima. Ni pauci, a ni mnogi kukci, nisu sigurni od grabežljivih osa (putarica, kopačice, najeznice …), koje ih love i nose u gnijezdo u tlo kao hranu ličinkama. Puževi se zbog veličine ne moraju bojati pauka. Danju obično miruju u vlažnijem skrovištu zaštićeni od utjecaja sunca, a noću su aktivni i hrane se. Duguljasti su puževi golaći bez kućice.

Tu žive i ostale životinje poput glodavaca i ptica. Hrane se lišćem, nektarom i sjemenkama biljaka. Osim toga, gusta im je trava zaklon i mjesto za razmnožavanje. Mnoge ptice dolaze na obrok na travnjak, a neke se ovdje i gnijezde. Na običnim livadama često hranu traže ženke vretenaca strijelci.

Livadna gušterica česta je na otvorenim, sušim travnjacima kontinentalne Hrvatske, a u Primorskoj Hrvatskoj isključivo na livadama na planinama u zaleđu. Česti su sljepići, posebice na livadama s gušćom vegetacijom. Na visokoplaninskim travnjacima pojavljuju se obični zelembać, livadna gušterica te rijetka živorodna gušterica. Na livadama je česta i poljska voluharica. U velikom se broju pojavljuje svake 3 – 4 godine. Ne spava zimi, a hrani se često i po danu. Najviše jede zeljasto bilje, travu i pupove. Na vlažnim livadama Slavonije i Gorskoga kotara susreće se i livadna voluharica, koja može činiti i velike štete jer često grize korijenje mladom drveću i glođe koru.

Na travnjake na pašu dolaze i životinje iz šume, poput srna, zečeva te lisica i ostalih grabežljivaca. Na livade svraćaju livadna smeđa žaba i šumska smeđa žaba. Ondje žive i ostale životinje poput glodavaca i ptica. Hrane se lišćem, nektarom i sjemenkama biljaka. Mnoge ptice dolaze na obrok na travnjak, a neke se ovdje i gnijezde poput prepelice. Trčka je skrovita smeđa ptica koja se gnijezdi na tlu. Žuta pastirica također gradi gnijezdo na tlu, u zapuštenim travnjacima uz vodu. Ako ima raštrkana grmlja, gnijezde se rusi svračak, juričica, velika strnadica, sokol lastavičar…Na travnjake više-manje redovito dolaze čvorci, škanjac, gavran i ostale ptice.

Izvor: Vegetacija Hrvatske, Antun Alegro